Danas je srijeda, 18. septembar, 264. dan 2024. Do kraja godine ima 102 dana.
1502. – Španjolski pomorac talijanskog porijekla Kristofor Kolumbo stigao je u Kostariku na četvrtom i posljednjem putovanju u Novi svijet.
1709. – Rođen je engleski pisac i leksikograf Samuel Johnson, čiji je „Rječnik engleskog jezika“ iz 1755. godine važio za najautoritativniji na engleskom govornom području. Ostala djela: poema „Taština ljudskih želja“, tragedija „Irena“, knjiga kritika „Životi pjesnika“.
1739. – Beogradskim mirom okončan je rat, započet 1737. godine između Osmanskog Carstva i Austrije, koja je potisnuta s Balkana. Srbija je ponovo postala dio Osmanskog Carstva, a Austrija je prisiljena Turcima vratiti Malu Vlašku i dijelove Bosne koje je dobila Požarevačkim mirom 1718.
1759. – Francuzi su, nakon vojnog poraza, morali prepustiti Kvebek Britancima, a u posljednjoj bitci su poginula oba zapovjednika – Britanac James Wolfe i Francuz Louis-Joseph de Montcalm.
1810. – U Čileu je počeo ustanak protiv španske kolonijalne vlasti pod vođstvom Bernarda O’Higginsa, kasnijeg čileanskog diktatora od 1817. do 1823.
1819. – Rođen je francuski fizičar Jean-Bernard-Léon Foucault, koji je s Armandom Hippolyteom Louisom Fizeauom izmjerio brzinu svjetlosti. Njegovim eksperimentom s njihalicom dokazano je vrtnju Zemlje, otkrio je gyroscope, poboljšao teleskop, otkrio vrtložne struje u metalnim masama (Foucaultove struje).
1851. – Izdan je prvi broj „New York Timesa“, dnevnika koji je osnovao Henry Jarvis Raymond.
1905. – Rođena je švedska filmska glumica Greta Lovisa Gustafson, poznata kao Greta Garbo, najpopularnija zvijezda svjetskog filma, koja je stekla slavu filmovima snimljenim u SAD-u. Spontana i veoma inteligentna, bila je simbol ženstvenosti i glumila je od 1921. do 1941, kad se povukla. Filmovi: „The Kiss“, „Mata Hari“, „Anna Christie“, „Queen Christina“, „Anna Karenina“, „Camille“, „Mata Hari“, „Maria Valveska“.
1911. – Umro je ruski premijer Pyotr Arkadyevich Stolypin, predsjednik vlade od 1906. godine, koji je ekonomskim reformama preporodio rusku privredu i istovremeno oštrim metodama suzbijao boljševike. Smrt je bila posljedica rane zadobivene četiri dana ranije u atentatu u kazalištu u Kijevu. Posebno je ubrzao razvoj poljoprivrede agrarnom reformom, zahvaljujući kojoj je zemlja proizvodila nezapamćene viškove hrane.
1931. – Japan je započeo rat s Kinom napadom na Mandžuriju (sjeveroistočna Kina) i ubrzo je okupirao, a 3. ožujka 1932. proglasio mandžursku „nezavisnosti“ (Carevina Mandžukuo).
1934. – SSSR je postao član Društva naroda.
1961. – U zrakoplovnoj nesreći iznad Sjeverne Rodezije, pod okolnostima koje nisu rasvijetljene, poginuo je švedski diplomat, glavni tajnik UN-a od 1953. Hjalmar Agne Dag Hammarskjöld, doktor filozofije i akademik. Smrt je prekinula Hammarskjöldovu misiju rješavanja kongoanske krize, u kojoj njegovi stavovi nisu bili po volji uticajnih zapadnih zemalja. Posthumno mu je dodijeljena Nobelova nagrada za mir.
1964. – Umro je irski pisac Seán O’Casey, samouk, čija se drame odlikuju sočnim dijalogom, živim koloritom i likovima, mješavinom tragičnog i komičnog. U mladosti je bio fizički radnik i komunist, organizator irske Građanske armije i borac za slobodu Irske. Djela: „Juno and the Peacock“, „The Shadow of a Gunman“, „Katlina Listens“, „Plough and Stars“, „Curses and Blessings“, „Red Roses for Me“, „The Bishop’s Bonfires“.
1973. – U UN su primljene Istočna i Zapadna Njemačka i Bahami.
1978. – Zbog egipatsko-izraelskog sporazuma u Camp Davidu, ostavke kao znak protesta podnijeli su šef diplomacije Egipta Ibrahim Kamel i veleposlanik u SAD Ashraf Ghorbal.
1981. – U Francuskoj je ukinuta smrtna kazna.
1982. – Libanonska kršćanska milicija okončala je masakr u palestinskim izbjegličkim logorima Sabra i Shatila u Bejrutu, tijekom kojeg je ubila najmanje 800 ljudi, osvećujući se islamskim teroristima koji su četiri dana ranije ubili vođu kršćana i novoizabranog predsjednika Libana Bashira Gemayela.
1988. – Vojna hunta srušila je vladu predsjednika Burme Maung Maunga, dan nakon što je vojska u centru Yangona pucala na protudemokratske demonstrante i ubila tisuće ljudi.
1993. – Otprilike 2.000 dobrovoljaca krenulo je prema opkoljenom gradu Sukhumi, odgovarajući na apel sunarodnjaka predsjednika Gruzije Eduarda Shevardnadzea da oružjem suprotstave abhazijskim separatistima.
1997. – Islamski teroristi u centru Kairosa napali su turistički autobus i ubili devet njemačkih turista i egipatskog vozača.
2000. – Bosna i Hercegovina je na konferenciji o djeci ugroženoj ratom u kanadskom gradu Winnipegu ratificirala Konvenciju i potpisala protokole o pravima djeteta.
2001. – Na lokaciji u krugu Policijskog centra „13. maj“ u Batajnici završena je ekshumacija i obdukcija većeg broja nepoznatih ljudskih leševa, tijekom koje je utvrđeno prisustvo najmanje 269 tijela muškaraca različite dobi.
2001. – Američki predsjednik George W. Bush potpisao je Rezoluciju kojom odobrava vojnu akciju protiv onih koji stoje iza napada na New York i Washington.
2003. – Bosna i Hercegovina je u Berlinu i formalno pristupila bolonjskom procesu, koji podrazumijeva cjelokupnu reformu visokog obrazovanja.
2008. – U arhivi gradske knjižnice u francuskom gradu Nantesu otkrivena je glazbena partitura napisana od strane Wolfganga Amadeusa Mozarta.
2009. – Visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo je set zakona koji će omogućiti završetak supervizije nad distriktom Brčko do 15. studenog.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
