Danas je nedjelja, 28. april, 118. dan 2024. Do kraja godine ima 247 dana.
Današnji dan obilježavamo brojnim značajnim događajima iz prošlosti. Među njima se ističe rođenje engleskog kralja Edvarda Četvrtog, vođe dinastije Jork u građanskom ratu Dviju ruža. Krunu mu je 1471. godine preoteo prethodnik na prijestolu Henri Šesti, ali je pobjedom nad vojskom Lankastera ponovo postao kralj.
Također, 1758. godine rođen je američki državnik Džejms Monro, predsjednik SAD koji je proklamovao „Monroovu doktrinu“. Ova doktrina izražava težnje sjevernoameričke industrijske buržoazije da zagospodari tržištem i sirovinskom bazom američkog kontinenta.
U 1789. godini pobunjena posada engleskog broda „Baunti“ ostavila je okrutnog kapetana Vilijama Blaja i 18 njegovih pristalica u vodama kod Tahitija. Blaj je uspio da se domogne ostrva Timor nakon dramatične plovidbe.
Jedan od najvećih vojnih stratega 19. vijeka, ruski vojskovođa Mihail Ilarionovič Kutuzov, umro je 1813. godine. Kutuzov je bio poznat po taktičkoj genijalnosti u vojnim kampanjama protiv Napoleona.
U 1919. godini, na Versajskoj mirovnoj konferenciji u Parizu, 32 države, uključujući Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, osnovale su Društvo naroda, koje se obavezalo na zajedničku akciju protiv agresije i mirno rješavanje sporova.
Zambijski državnik Kenet Kaunda, prvi predsjednik Zambije, rođen je 1924. godine. Kaunda je bio istaknuti lider pokreta nesvrstanosti.
Nekoliko značajnih događaja obilježavaju događaje iz nedavnije povijesti. Na današnji dan 1977. godine, Andreas Bader i ostali članovi njemačke terorističke grupe „Bader-Majnhof“ osuđeni su na doživotnu robiju.
Također, 1992. godine proglašena je Savezna Republika Jugoslavija na osnovu Ustava i odluka skupština Srbije i Crne Gore. Nova država naslijedila je treću Jugoslaviju i zastavu grbom petokrakom zamijenila plavo-bijelo-crvenom trobojkom.
Nažalost, događaji s današnjeg dana nas podsjećaju i na tragedije. U 1995. godini, od eksplozije gasa u južnokorejskom mjestu Tegu poginulo je najmanje 103 ljudi.
Sovjetska vlada je 1986. godine objavila da se dogodila velika nuklearna nesreća u elektrani u Černobilju. Ova tragedija ima dugotrajne posljedice po okoliš i zdravlje ljudi.
Na kraju, važno je i prisjetiti se herojskog srpskog nacionalnog borca Gavrila Principa, atentatora na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda. Atentat koji je izvršio 1914. godina bio je povod za početak Prvog svjetskog rata.
Današnji dan nas podsjeća na bogatu povijest svijeta i važne događaje koji su oblikovali svijet u kojem danas živimo. Važno je da se sjećamo prošlosti kako bismo bolje razumjeli sadašnjost i gradili bolju budućnost za sve nas.
