U današnjem svijetu, gdje su aplikacije, navigacije i interaktivne mape sveprisutne, postavlja se pitanje o potrebi za globusima. S obzirom na sve veću globalnu nestabilnost, pitamo se kako se to odražava na rad kartografa i proizvodnju globusa. Ipak, proizvođači globusa ipak naglašavaju važnost ovog tradicionalnog predmeta koji nas povezuje s planetom Zemljom.
Globus tvrtke Belerbi proizvodi se uz veliki trud i preciznost umjetnika. Ručni rad sfera je izazovan jer svaki detalj mora biti pažljivo uklopljen, što stvara slojevitu sliku svijeta. Iako bi globalna karta trebala biti objektivna, svako od nas ipak ima svoj subjektivni pogled na nju, ovisno o nacionalističkim sklonostima i obrazovanju.
Danas, globusi nisu samo korisni alati za navigaciju već su postali statusni simbol. Vlasnici globusa variraju od bogatih i slavnih do kolekcionara i filmskih producenata, a cijene ovih umjetničkih djela sežu i do sedamdeset devet hiljada funti. Globusi postaju simbol znanja, erudicije i političkih interesa, te se prema tržištima prilagođavaju i političke mape.
S druge strane, proizvođači globusa suočavaju se s izazovima prilagođavanja političkim zahtjevima, poput označavanja Tajvana kao „kineski Tajpej“ za kinesko tržište ili crtanja granice s Pakistanom prema zahtjevima indijske vlade kako bi se izbjegle pravne komplikacije. Kao što je George Orwell napisao u svom djelu „Farmi životinja“, svi globusi su jednaki, ali neki su ipak jednakiji od drugih.
U zaključku, globusi i dalje zadržavaju svoju važnost i ulogu u društvu unatoč modernim navigacijskim alatima. Oni nas ne samo povezuju s planetom na kojoj živimo već su postali simbol znanja, prestiža i političkog interesa. Kao takvi, globusi ostaju relevantni u svijetu koji se brzo mijenja, svjedočeći o kompleksnosti globalnih političkih odnosa i raznolikosti kultura širom svijeta.
