Srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Cvijanović, upozorila je na grubo kršenje Dejtonskog ustavnog aranžmana koje se bazira samo na autoritetu sile, kao i favoriziranje samo jednog od tri naroda u zemlji, što vodi ka daljim podjelama i direktno ugrožava dalje postojanje države.
U pismu ambasadorici Misije Malte pri UN, Vanesi Frejzer, čija zemlja predsjedava Savjetom bezbjednosti UN u aprilu, kao i članicama Savjeta bezbjednosti, Cvijanovićeva je istakla da je uvjerena da BiH može napredovati jedino uz strogo poštovanje ustavnih rješenja, te da njenu evropsku budućnost mogu oblikovati samo demokratski izabrane institucije.
U pismu koje je poslano nakon najavljivanja razmatranja rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN, Cvijanovićeva je naglasila i flagrantno kršenje propisane procedure jer Predsjedništvo BiH, koje je nadležno za vođenje vanjske politike zemlje, nikada nije razmatralo pitanje ovog nacrta rezolucije niti zauzelo zvaničan stav.
Cvijanović je izrazila zabrinutost zbog pojedinačnih poteza pojedinih ambasadora, koji ne poštuju ustavne ovlasti i procedure Bosne i Hercegovine, te ih je pozvala da prestanu sa takvim ponašanjem jer dodatno otežavaju situaciju u zemlji.
Srbija je ranije pozvala na odbacivanje rezolucije o Srebrenici koja je podneta Generalnoj skupštini UN, navodeći da je ona politički motivisana i da bi nanijela štetu miru i stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, rekao je da je ta rezolucija kontraproduktivna jer donosi atmosferu neprilika i sukoba među narodima u BiH, umjesto da ih pomiri i okrene ka zajedničkoj budućnosti.
On je ocijenio da je potrebno izbjegavati svaki pokušaj uvlačenja UN u odgovornost za dešavanja iz prošlosti i optuživanje bilo koga konkretno, podsjećajući da je Srbija bila prva koja je 2010. godine donijela Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici.
Ministar spoljnih poslova Srbije, Nikola Selaković, podsjetio je da je Generalna Skupština UN svake godine od 2005. usvajala slične nelegitimne rezolucije koje su napravile atmosferu osude jednog naroda.
On je istakao da politika Srbije prema BiH podrazumijeva poštovanje svih naroda u toj zemlji, te da Beograd želi da pomogne BiH u procesu evrointegracija, ali neće dozvoliti kršenje prava srpskog naroda.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH ocijenilo je ranije da pisanje rezolucije o genocidu u Srebrenici predstavlja rizičan i destabilizujući čin, koji može izazvati negativne reakcije i ponovno podizanje tenzija u regionu.
U Februara, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Deklaraciju o genocidu u kojoj se navodi da je Jasenovac bio srpski genocid, te da Srbi ne prihvataju i odbijaju sve ono što je usmjereno protiv srpskog naroda.
U svjetlu ovih dešavanja, mnogi se nadaju da će međunarodna zajednica djelovati na način koji podržava stabilnost i mir u BiH, te da će politički lideri u zemlji uspješno rješavati izazove sa kojima se suočavaju kako bi osigurali bolju budućnost za sve građane Bosne i Hercegovine.
