Električni automobili postaju sve veći problem u Hrvatskoj, zemlji koja je bila među pionirima u Europi kada su u pitanju vozila na električni pogon.
Iako su električni automobili okarakterizirani kao ekološki prihvatljivija alternativa tradicionalnim vozilima s motorima na unutarnje sagorijevanje, njihov brzi porast u Hrvatskoj stvara niz problema, posebno kada je riječ o infrastrukturi za punjenje.
U posljednjih nekoliko godina, prodaja električnih automobila u zemlji značajno je porasla, upućujući na sve veći broj vozila na cestama koja se napajaju električnom energijom. Međutim, nedostatak odgovarajuće infrastrukture za punjenje električnih automobila postaje ozbiljan problem. Vlasnici električnih vozila često se susreću s poteškoćama u pronalasku punionica ili čekanju na njihov red za punjenje.
Osim nedostatka mjesta za punjenje, i sami automobili su postali problem. Dok su se ranije električni automobili smatrali rijetko viđenim luksuzom, sada su postali sveprisutni na cestama. To može dovesti do povećanja prometnih gužvi i stvaranja dodatnog opterećenja za već prenapučene ceste.
Neki stručnjaci upozoravaju da Hrvatska nije dovoljno pripremljena za takav brz porast broja električnih vozila te da bi trebala uložiti više napora u izgradnju infrastrukture za punjenje. Trenutno postoji nekoliko javnih punionica u većim gradovima poput Zagreba, Splita i Rijeke, ali njihov broj nije dovoljan za sve veći broj električnih vozila na cestama.
Osim nedostatka punionica, postoji i pitanje ekoloških pitanja koja nose električni automobili. Iako su oni sami po sebi čistiji u pogledu emisija štetnih plinova u usporedbi s tradicionalnim vozilima s motorima na unutarnje sagorijevanje, proizvodnja baterija za električna vozila može imati ozbiljan ekološki utjecaj.
Proizvodnja litij-ionskih baterija, koje se koriste u većini električnih vozila, zahtijeva velike količine rijetkih metala poput litija, kobalta i nikla. Dobivanje ovih metala može dovesti do zagađenja okoliša i iscrpljivanja prirodnih resursa.
Osim toga, postoji i problem recikliranja starih baterija koje više nisu sposobne za uporabu. Baterije se moraju pravilno reciklirati kako bi se izbjeglo onečišćenje okoliša i iskorištavala vrijedna sirovina poput litija.
Unatoč ovim problemima, električni automobili i dalje se smatraju budućnošću prometa te se očekuje da će njihova popularnost nastaviti rasti u godinama koje dolaze. Hrvatska će morati uložiti dodatne napore u izgradnju infrastrukture za punjenje i promoviranje ekološki prihvatljivih načina prijevoza kako bi se spriječile negativne posljedice brze integracije električnih vozila na ceste.
U suprotnom, zemlja se može suočiti s ozbiljnim poteškoćama u vezi s prometom, zagađenjem okoliša i održivošću na dugi rok. Stoga, potrebno je poduzeti hitne korake kako bi se osiguralo da Hrvatska ostane u korak s evolucijom prometa i tehnologije te pružila podršku sve većem broju vlasnika električnih automobila.
