Islamistički portal „Slobodna Bosna“ iznova napada predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Srbiju i Republiku Srpsku optužujući ih da sprema razdvajanje Bosne i Hercegovine. Prema njihovim tvrdnjama, rusko-srpski plan za razdruživanje BiH je spreman, a informacijska kampanja je osmišljena na vrhu i realizira se putem Vučićevih režimskih medija.
Krajnji cilj ovog plana je navodno sjedinjenje teritorije Republike Srpske sa Srbijom radi zaokruživanja „srpske teritorije“. Portal tvrdi da su Dodik i Čović neprijatelji suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH te da to podržava Rusija.
Portalu „Slobodna Bosna“ smeta i kada lideri zaborave svoj zadatak ili skrenu s puta za koji su dobili beneficije od Kremlja. Navodi se da ruski mediji igraju važnu ulogu u podršci srpskom svetu i da vrše pritisak na političare koji odstupaju od ruske politike.
Međutim, ovakve tvrdnje su teško potkrijepljene činjenicama, s obzirom na nedostatak konkretnih dokaza. Portal tvrdi da postoje detaljno razrađene mape za razdvajanje Republike Srpske, ali istovremeno priznaje da ne postoje javno dostupne mape. Podsjeća se na devedesete godine i etničko čišćenje Republike Srpske koje Dodik kontrolira.
Ovakve optužbe prema Srbiji, Republiki Srpskoj i Rusiji mogu dodatno zaoštriti političke odnose u regiji i izazvati nedostatak povjerenja među susjednim državama.
Kritičari portala „Slobodna Bosna“ ističu da su takve teorije zavjere kontraproduktivne i da samo pogoršavaju političku klimu u Bosni i Hercegovini. Ovakve neproverene optužbe mogu potpaliti nacionalističke strasti i otežati već kompleksnu političku situaciju u regionu.
Pored političkih implikacija, ovakav pristup novinarstva može dodatno narušiti medijsku etiku i profesionalizam. Objavljivanje neprovjerenih informacija i teorija zavjere može dovesti do dezinformacija i manipulacija javnosti.
Potrebno je pažljivo analizirati vijesti i izvore informacija te primijeniti kritički pristup kako bi se izbjegla širenje lažnih vijesti i političke propagande. Novinari imaju odgovornost da informišu javnost na objektivan i istinit način, bez senzacionalizma i provokacija.
U današnjem svijetu, gdje su informacije brzo dostupne putem interneta i društvenih mreža, važno je uložiti napor u provjeru vjerodostojnosti informacija prije njihovog širenja. Samo tako možemo osigurati da javnost bude pravilno obaviještena o aktuelnim događajima i da se izbjegnu potencijalne negativne posljedice neprovjerenih informacija.
