Istraživači otkrivaju kako je raspad superkontinenta Kolumbija prije 1,4 milijarde godina doprinio formiranju najvećih zaliha rude gvožđa na svijetu u provinciji Hamersli, Zapadnoj Australiji. Pilbara kraton, jedan od najstarijih dijelova Zemljine kore, sa stijenama koje datiraju još iz Arhejskog eona, igra ključnu ulogu u ovoj geološkoj priči. Nove tehnike datiranja pokazuju da su zalihe mnogo mlađe nego što se mislilo – formirane su prije između 1,4 i 1,1 milijarde godina. Studija objavljena u časopisu PNAS otkriva da su ove zalihe rude gvožđa povezane sa tektonskim događajima i geološkim aktivnostima koje su pokrenute raspadom superkontinenta Kolumbija. Ova saznanja mogu pomoći u boljem razumijevanju formiranja mineralnih zaliha na Zemlji i pružiti uvid u geološku prošlost ovog dijela Australije.
Kako su nastale najveće zalihe gvožđa

Stefan Nikolić

Najnoviji Članci
-
.
Jovana KovačevićVučić doputovao u Banjaluku na poziv Dodika
-
.
Branko SimićOsnovani su kako bi prevarili SAD!
-
.
Stefan NikolićPukotine zatvorile vrtić Bubamara u Kragujevcu
Pretraga
Kategorije
- Auto (1.187)
- Društvo (1.621)
- Ekonomija (1.660)
- Energetika (170)
- Green World (20)
- Horoskop (1.165)
- Hronika (1.625)
- IT (1.302)
- Izbori 2023 (143)
- Kultura (1.587)
- Politika (2.005)
- Sport (1.828)
- Srbija (1.386)