Istraživači otkrivaju kako je raspad superkontinenta Kolumbija prije 1,4 milijarde godina doprinio formiranju najvećih zaliha rude gvožđa na svijetu u provinciji Hamersli, Zapadnoj Australiji. Pilbara kraton, jedan od najstarijih dijelova Zemljine kore, sa stijenama koje datiraju još iz Arhejskog eona, igra ključnu ulogu u ovoj geološkoj priči. Nove tehnike datiranja pokazuju da su zalihe mnogo mlađe nego što se mislilo – formirane su prije između 1,4 i 1,1 milijarde godina. Studija objavljena u časopisu PNAS otkriva da su ove zalihe rude gvožđa povezane sa tektonskim događajima i geološkim aktivnostima koje su pokrenute raspadom superkontinenta Kolumbija. Ova saznanja mogu pomoći u boljem razumijevanju formiranja mineralnih zaliha na Zemlji i pružiti uvid u geološku prošlost ovog dijela Australije.
Kako su nastale najveće zalihe gvožđa

Stefan Nikolić

Najnoviji Članci
-
.
Milica StankovićIzjava Obradovića pred derbi sa Zvezdom u ABA ligi
-
.
Stefan NikolićEvo kakvo nas vreme danas očekuje
-
.
Marijana PetrovićBeldoks festival dokumentarnog filma od 21. do 27. maja u Beogradu
-
.
Branko SimićPreti nam kolaps, imamo zalihe za nekoliko meseci
-
.
Stefan NikolićEvo kada stiže novi Nothing Phone (3)
Pretraga
Kategorije
- Auto (1.243)
- Društvo (1.876)
- Ekonomija (1.901)
- Energetika (247)
- Green World (24)
- Horoskop (1.377)
- Hronika (1.864)
- IT (1.364)
- Izbori 2023 (143)
- Kultura (1.827)
- Politika (2.250)
- Sport (2.068)
- Srbija (1.631)