Različita alkoholna pića – votka, džin, rakija, viski, vino, pivo – imaju različite sastojke i postotak alkohola, što rezultira različitim učincima na organizam. Važno pitanje je da li se vrijeme apsorpcije alkohola razlikuje ovisno o vrsti konzumiranog pića.
Ključni faktor koji utječe na djelovanje alkohola je unos hrane. Prisutnost hrane u želucu usporava djelovanje pića jer ono sporije dolazi do tankog crijeva. Puni želudac čak može smanjiti koncentraciju alkohola za četvrtinu.
Nasuprot tome, prazan želudac brže upija alkohol. Sličan učinak ima i unos vode. Genetski faktori (metabolizam metanola), spol (jače utječe na žene), dob i brzina konzumiranja također igraju ulogu.
S obzirom na ove činjenice, odgovor na pitanje da li vrijeme apsorpcije alkohola varira ovisno o vrsti pića je potvrdan. Žestoka pića se najbrže apsorbiraju, a njihovo miješanje sa slatkim bezalkoholnim napicima ubrzava povećanje razine alkohola u krvi.
Ovo ovisi o koncentraciji alkohola u različitim vrstama pića (postotak etanola). Primjerice, vino sadrži od 14 do 20%, a pivo između 3 i 8% alkohola. Zajedničko svim alkoholnim pićima je da nastaju preradom voća ili žitarica.
Žestoka pića se proizvode destilacijom prethodno fermentiranog pića. Proces se ponavlja i mogu se dodavati sastojci koji daju okus. S druge strane, pića poput vina, piva, šampanjca, jabukovače ili vermuta nastaju fermentacijom šećera ili žitarica i postaju alkoholna zahvaljujući kvascu.
Što se tiče duljine zadržavanja alkohola u krvi, opći odgovor je između 10 i 19 sati, ali to ovisi o mnogim faktorima, uključujući vrstu pića i unos hrane. Osobi s razinom alkohola u krvi od 1 g/l može biti potrebno između šest i deset sati da razina alkohola padne ispod zakonski dopuštenog.
Čak i ispod zakonske granice, rizik od nesreće može biti povećan. Zato je najbolje izbjegavati vožnju nakon konzumiranja bilo koje količine alkohola. Jedina stvarno sigurna vrijednost je 0,0 g/l.
