Novo istraživanje naučnika sa Univerzitetskog koledža u Londonu otkrilo je da rast planine Mont Everest, najvišeg vrha svijeta, nije samo rezultat tektonskih pokreta, već je i posljedica erozije rijeke Arun. Rijeka, koja prolazi kroz Nepal, Tibet i Indiju, erodira stijene i sol u svom koritu, doprinoseći rastu planine za najviše dva milimetra godišnje.
Istraživanje je pokazalo da prilikom proticanja kroz Himalaje, rijeka Arun nosi materijal s dna korita, što smanjuje pritisak na sloj zemljišta ispod Zemljine kore. Kao rezultat, tanka kora savija se i pluta uzvodno, što dovodi do izostatičkog skoka i podizanja Mont Everesta i drugih vrhova u oblasti.
Neki geolozi podržavaju teoriju naučnika iz Londona, ali ističu da još uvijek postoji nedoumica u pogledu tačnih razmjera procesa erozije i podizanja tla na planinskim vrhovima. Međutim, svi se slažu da je ova nova perspektiva vrlo uzbudljiva i da može doprinijeti boljem razumijevanju dinamike Zemljine površine.
Stručnjaci ističu da je promjena visine Mont Everesta rezultat kompleksnog procesa erozije i pritiska vode koji se vrši na vrh planine. Preuzimanje drugog vodenog sistema na Tibetu prije 89.000 godina omogućilo je rijeci Arun da spira velike količine stijena i materijala, što je dovelo do njenog rasta i posljedičnog podizanja planinskih vrhova.
Iako još postoje nejasnoće u vezi sa ovim procesima, istraživanje otvara nova pitanja o evoluciji planeta Zemlje i daje nova saznanja o tome kako planine mogu rasti i mijenjati se pod uticajem prirodnih sila. Ovaj rad može unaprijediti naučno razumijevanje geoloških procesa i pomoći u predviđanju budućih promjena na Zemlji.
Uzbuđujući koncepti o rastu Mont Everesta i drugih planinskih vrhova mogu inspirisati daljnja istraživanja i otvoriti nove mogućnosti u proučavanju geološke evolucije našeg planeta. Naučnici su pozvani na daljnju saradnju i istraživanje kako bi bolje razumjeli kompleksne procese koji oblikuju Zemljinu površinu i utiču na njenu geološku prošlost i budućnost.
