U sklopu današnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a usvojena je Rezolucija o Srebrenici. Skupština je usvojila rezoluciju glasovima 84 za, 19 protiv i 68 suzdržanih, pri čemu je bila potrebna obična većina prisutnih zemalja.
Srbija je istaknuta kao moralni pobjednik budući da je manje od polovice zemalja glasalo za rezoluciju. Predsjednik Vučić je izrazio zadovoljstvo činjenicom da je glasanje podijelilo međunarodnu zajednicu te je istaknuo da je to prvi put u povijesti GS UN-a da glasanje o genocidu nije bilo jednoglasno.
Među zemljama koje su glasale protiv rezolucije su Rusija, Mađarska, Belorusija, Kina, Kongo, Sirija, Sjeverna Koreja i Srbija. Uzdržane zemlje uključuju Grčku, Kipar, Kazahstan, Maldivi, Meksiko, Ujedinjene Arapske Emirate, Vijetnam i mnoge druge.
Ruski predstavnik Vasilij Nebenzja je kritizirao rezoluciju, istaknuvši da je ona rezultat političkih podjela i kršenja Dejtonskog sporazuma. Rekao je da je njen cilj trebao biti ujedinjenje, a ne podjele te da je rezolucija ugrozila mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu.
Predstavnik Brazila je objasnio da je njegova zemlja bila suzdržana prilikom glasanja zbog okolnosti podnošenja rezolucije, dok je predstavnik Vijetnama istaknuo da je očuvanje stabilnosti od ključne važnosti. Predstavnik Perua je naglasio da njegova zemlja poštuje međunarodne obaveze te da je prvi put morala biti suzdržana prilikom glasanja za ovakvu rezoluciju.
Predstavnik Crne Gore je osudio zločin i istaknuo važnost pomirenja, dok je predstavnik Grčke priznao važnost rezolucije u uspostavljanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Gana je također bila suzdržana te je pozvala na nacionalno i regionalno pomirenje u BiH.
Mađarska je također glasala protiv rezolucije, navodeći da bi ona mogla potaknuti nove podjele na Balkanu. Predstavnik Argentine je također bio suzdržan te je istaknuo osudu svih zločina.
Na kraju zasjedanja opće skupštine, mnoge su zemlje istaknule važnost solidarnosti sa žrtvama Srebrenice te potrebu za međunarodnom suradnjom kako bi se spriječili budući zločini. Rezolucija o Srebrenici izazvala je podjele unutar međunarodne zajednice, ali je istovremeno potaknula raspravu o važnosti pomirenja i pravde u regiji.
