Rusija planira postati lider na tržištu vodonika i ostvariti prihod od stotinu milijardi dolara godišnje od izvoza ovog resursa, najviše na tržištu Evrope. Prema Koncepciji razvoja vodonikove energetike do 2024. godine, Rusija će izvoziti između 7,9 i 33,4 miliona tona vodonika godišnje. Planovi su ambiciozni, a cilj je preuzeti kontrolu nad 20% globalnog tržišta do 2030. godine.
Rusija je svoju energetsku strategiju prvi put prošle godine proširila na vodonik i postavila ciljeve za povećanje izvoza vodonika u narednim decenijama. Planira se povećanje proizvodnje vodonika korištenjem prirodnog gasa, obnovljivih izvora energije i nuklearne energije. Također se planira razvoj domaćih tehnologija za proizvodnju vodonika.
Najveći potencijal za izvoz vodonika Rusija vidi u Aziji, posebno u Japanu. Na tom tržištu, ruska državna korporacija Rosatom planira da do 2030. godine obezbedi do 40% potreba za vodonikom u Japanu.
Evropa također postaje sve zainteresovanija za tržište vodonika, posebno zbog prelaska na zelenu energetiku. Nemačka planira da do 2050. godine pređe na korištenje vodonika u gotovo celokupnoj svojoj ekonomiji. Ovo se poklapa sa strategijom Evropske unije za postizanje ugljeničke neutralnosti do 2050. godine, što će povećati potražnju za alternativnim energetskim resursima poput vodonika.
Rusija se nalazi u povoljnom geografskom položaju između Evrope i Azije, sa velikim rezervama prirodnog gasa, što je čini idealnim dobavljačem vodonika na ovim tržištima. Međutim, postoji i skeptičnost u vezi sa ovim planovima, posebno u pogledu potrebe za ogromnim investicijama u infrastrukturu za proizvodnju vodonika.
U svakom slučaju, tržište vodonika postaje sve atraktivnije, a Rusija planira iskoristiti svoje resurse kako bi postala globalni lider u ovom sektoru. S obzirom na rastuću potražnju za zelenim i održivim energetskim resursima, vodonik se nameće kao ključni igrač u budućnosti energetske tranzicije.
