Rođen 22. travnja 1724. godine u Kenigsbergu, Imanuel Kant je postao jedan od najutjecajnijih filozofa u povijesti, poznat po svojoj kritičkoj filozofiji koja je oblikovala modernu filozofsku misao.
Danas, 300 godina nakon njegovog rođenja, njegovo ime je postalo središte geopolitičkog spora između Njemačke i Rusije.
Guverner Kalinjingradske oblasti, Anton Alihanov, izazvao je kontroverzu izjavom da je Imanuel Kant „ruski trofej“. Kenigsberg, gdje je filozof rođen i cio život proveo, postao je poznat kao Kalinjingrad nakon što je postao dio Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike 1945. godine. Kantov grob se i dalje nalazi u ovom gradu, što je dodatno navelo Alihanova da tvrdi da je Kant dio njihovog nasljedstva.
Usprkos tome, njemački kancelar Olaf Šolc se protivi pokušaju ruskih vlasti da prisvoje filozofa i njegova djela. Šolc ističe da je rat u Ukrajini u suprotnosti sa temeljnim idejama Kanta, koji je vjerovao u mirno rješavanje međunarodnih sukoba i protivljenje vojnim intervencijama.
Ova rasprava o Kantu odjeknula je diljem svijeta, podižući pitanja o nasljeđu velikog filozofa i njegovoj povezanosti s različitim državama. Neki su se složili s Alihanovom tvrdnjom da Kant pripada svima koji dijele njegove ideje, dok su drugi isticali njemačko podrijetlo filozofa kao ključno.
Kao i u mnogim geopolitičkim sporovima, ovaj sukob oko Kantovog imena nije samo pitanje povijesti, već i sadašnjosti i budućnosti odnosa između Njemačke i Rusije. Dok se neki nadaju da će se ovaj spor riješiti diplomatskim putem, drugi strahuju od produbljivanja jaza između dviju zemalja.
Unatoč ovom sukobu, filozofija Imanuela Kanta ostaje relevantna i inspirativna za mnoge ljude diljem svijeta. Njegova kritička filozofija, koja je postavljala temelje epistemologije, metafizike i etike, i dalje pruža vrijedne uvide i poticaje za suvremene intelektualne rasprave.
Dok se Njemačka i Rusija suočavaju s ovim sporom, možda je važno podsjetiti se na riječi samog Kanta: „Svi ljudi imaju dužnost prema sebi i prema drugima, ali nijedna zemlja nema pravo na nasilje prema drugoj“. Možda bi u ovim riječima mogli pronaći put prema rješenju ovog sučeljavanja i put prema miru i međusobnom poštovanju.
