U gradovima je ljeti često nepodnošljivo vruće zbog betonskih površina, guste gradnje, malo zelenila i porasta temperatura. Koridori hladnog vazduha mogu biti ključni u borbi protiv ekstremnih vrućina. Gradovi se posebno jako zagrijavaju ljeti, a koridori hladnog vazduha su zelene površine, rijeke, jezera, željezničke pruge i veoma široke ulice sa zelenilom koje mogu pomoći u ohlađivanju gradova.
U okolini gradova su noći znatno svježije zbog manjka betona i asfalta, već preovladavaju zemlja, pijesak i livade. Tamo se sunčeva toplota ne zadržava do kasno u noć, a svjež vazduh nastaje isparavanjem vode iznad lišća, koji je češći u vangradskim područjima. Topografija okoline je također važna jer hladan vazduh struji prema dolje sa brda ili kosina, stvarajući prirodni sistem provjetravanja.
Gradovi širom svijeta sve više obraćaju pažnju na hlađenje gradova dotokom svježeg vazduha iz okoline i sprovode odgovarajuće klimatske analize. Meteorolozi mjere temperature i strujanja vazduha te izrađuju detaljne klimatske atlase gradova. Na osnovu tih atlasa, gradovi mogu planirati urbanističke projekte koji će podržati prirodno hlađenje okoline.
Mjere koje gradovi mogu preduzeti u borbi protiv ekstremnih vrućina uključuju uklanjanje betonskih površina, sadnju drveća uz ulice, smanjenje fosilnih goriva, ozelenjavanje krovova i fasada, više parkova i vodenih površina, svjetlije fasade i zgrade, te povećanje površina pod sjenkom. Sve ove mjere mogu pomoći u smanjenju broja tropskih noći i poboljšanju životnog kvaliteta građana.
Gradovi poput Štutgarta već planiraju svoje urbanističke projekte uzimajući u obzir koridore hladnog vazduha kako bi se održao sistem provjetravanja i borba protiv ekstremnih vrućina. Pozitivni primjeri takvih mjera se već sprovode širom svijeta, a gradovi poput Nju Delhija, Lime, Lagosa, Seula, Melburna i Portlenda su već prepoznali važnost hlađenja gradova uz pomoć prirodnih resursa.
Uspostava koridora hladnog vazduha, uz ostale mjere za hlađenje gradova, može biti ključna u borbi protiv ekstremnih vrućina koje su sve češće zbog porasta temperatura i urbanizacije. Gradovi bi trebali obratiti veću pažnju na očuvanje zelenih površina, kao i promovirati održive načine gradnje i planiranja kako bi se osigurala prirodna provjetravanje i hlađenje okoline.
