Sud za ratne zločine u Beogradu je danas izrekao prvostepenu presudu u poznatom predmetu „Ćuška“. Bivši komandant 177. brigade Vojske Jugoslavije, Toplica Miladinović, osuđen je na maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora zbog zločina nad albanskim civilima u četiri sela oko Peći na Kosovu 1999. godine. Uz njega, šest pripadnika Vojske Jugoslavije je također osuđeno – Predrag Vuković na 13 godina, Abdulah Sokić na 12 godina, Siniša Mišić na pet godina, a Slaviša Kastratović, Boban Bogićević i Lazar Pavlović na po dve godine zatvora. Optuženi Milan Ivanović i Veljko Korićanin su oslobođeni optužbi za ratne zločine.
Svi optuženi su bili suđeni zbog prisilnog raseljavanja i ubistava albanskih civila tokom napada na sela Ćuška, Pavljan, Zahać i Ljubenić tokom rata na Kosovu. Ova presuda je druga prvostepena presuda na koju je dozvoljena žalba Apelacionom sudu. Suđenje je počelo 2010. godine, prva presuda je doneta 2014. godine, ali je Apelacioni sud ukinuo 2015. godine.
Ova presuda je samo jedan korak u borbi protiv nekažnjenih zločina koji su počinjeni tokom ratova na području bivše Jugoslavije. Mnogi još uvek traže pravdu za svoje najmilije koji su izgubili živote tokom tih sukoba. Srbija se suočava sa prošlošću i pokušava da pronađe načine da se suoči sa ratnom prošlošću i očuva mir i stabilnost u regionu.
Međutim, mnogi izražavaju sumnju u pravdu koja je postignuta u ovom slučaju. Postoji mišljenje da su kazne previše blage u odnosu na težinu zločina koji su počinjeni. Neki tvrde da je potrebno više napora da se osigura da odgovorni za ratne zločine budu adekvatno kažnjeni i da se žrtve pronađu i dobiju pravednost koju zaslužuju.
Ovaj slučaj je također prilika da se preispitaju i promene pristupi pravdi za ratne zločine. Potrebno je ojačati kapacitete i nezavisnost pravosudnih organa kako bi bili sposobni da efikasno sude za ratne zločine i da se pravda dostigne u svim slučajevima. Također je potrebno raditi na podizanju svesti o ratnim zločinima i o njihovom uticaju na zajednice koje su pogođene tim zločinima.
Srbija se suočava sa izazovima u vezi sa pomirenjem i tranzicijom u postkonfliktnim društvima. Potrebno je uložiti napore da se izgradi održiva i inkluzivna budućnost za sve građane, bez obzira na njihovu nacionalnu ili versku pripadnost. Pravda, istina i pomirenje su ključni elementi u postizanju mira i stabilnosti u regionu.
Ovaj slučaj pokazuje važnost uloge pravde u suočavanju sa prošlošću i izgradnji održive budućnosti. Sud za ratne zločine u Beogradu je dao svoj doprinos u borbi protiv nekažnjenih zločina i u traženju pravde za žrtve ratova na području bivše Jugoslavije. No, ovo je samo početak puta ka potpunom suočavanju sa prošlošću i osiguranju da se takvi zločini više nikada ne ponove.
Sve u svemu, presuda u slučaju „Ćuška“ je korak napred u borbi protiv nepravde i zločina koji su počinjeni tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Potrebno je nastaviti raditi na jačanju kapaciteta pravosudnih organa, podizanju svesti o ratnim zločinima i osigurati da žrtve dobiju pravdu koju zaslužuju. Samo ujedinjenim naporima možemo graditi mir i stabilnost u regionu i izgraditi bolju budućnost za sve građane.
