Bornejski slon, veliki gušter i cipal sa Gran Kanarije te gušter Pitiusas, endemska vrsta sa Ibice i Formentere, sve su ugroženije te su suočene s izumiranjem, upozorila je Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN). Prema godišnjem ažuriranju Crvene liste IUCN, bornejski slon je ugrožen zbog ljudskih aktivnosti, invazivne vrste zmija dovode do izumiranja endemskih gmizavaca na Kanarskim ostrvima i Ibici, dok ilegalna trgovina i klimatske promene ugrožavaju kaktuse u Čileu.
IUCN Crvena lista sada uključuje 163.040 ugroženih vrsta od kojih gotovo četvrtina, odnosno 45.321 vrsta, je pred izumiranjem. Ovi zabrinjavajući podaci prevazilaze cilj Barometra života za procenu 160.000 vrsta. Sve ove informacije proizilaze iz najnovijeg izveštaja Međunarodne unije za zaštitu prirode.
Bornejski slon je endemska vrsta sa ostrva Borneo i suočava se s mnogobrojnim pretnjama koje proizilaze iz ljudskih aktivnosti. Gubitak staništa, krčenje šuma, lov i trgovina divljim životinjama doprinose smanjenju populacije ovih divnih životinja. Potrebno je hitno preduzeti mere kako bi se sačuvala ova ugrožena vrsta slona i osiguralo njihovo opstanak u divljini.
Veliki gušter, endemska vrsta sa Kanarskih ostrva, također je suočen s izumiranjem zbog invazivnih vrsta zmija koje predstavljaju ozbiljnu pretnju za lokalne gmizavce. Ovi gušteri su ključni za ekologiju ostrva te je važno zaštititi njihovo stanište kako bi se sprečilo dalje smanjenje njihove populacije.
Cipal s Gran Kanarije i gušter Pitiusas sa Ibice i Formentere također su u opasnosti od izumiranja. Ove endemske vrste, koje se mogu naći samo na ovim ostrvima, suočavaju se s brojnim pretnjama kao što su gubitak staništa, invazivne vrste i ilegalna trgovina. Potrebno je hitno delovati kako bi se sačuvale ove vrste i osiguralo njihovo opstanak u prirodi.
Uz to, kaktusi u Čileu također su ugroženi zbog ilegalne trgovine, klimatskih promena i gubitka staništa. Ovi prelepi kaktusi igraju važnu ulogu u ekosistemu Čilea te je važno preduzeti mere kako bi se zaštitila ova ugrožena vrsta i sačuvalo njihovo stanište.
Ovi zabrinjavajući podaci jasno ukazuju na potrebu za hitnim delovanjem kako bi se sačuvale ugrožene vrste i očuvao biodiverzitet na našoj planeti. Međunarodna zajednica, vlade, organizacije za zaštitu prirode i pojedinci moraju zajedno raditi kako bi se zaustavio trend izumiranja i sačuvala raznovrsnost divljih životinja i biljaka.
Svako od nas može doprineti zaštiti prirode kroz male svakodnevne akcije kao što su recikliranje, smanjenje upotrebe plastike, podrška lokalnim inicijativama za zaštitu prirode i obrazovanje o važnosti očuvanja divljih životinja i biljaka. Važno je da se svi angažujemo kako bi sačuvali divlji svet za buduće generacije i osigurali zdravu planetu za sve nas.
