Kina je smanjila svoja ulaganja u obveznice za 74 milijarde dolara između početka drugog kvartala 2023. i drugog kvartala 2024., dostigavši najniže vrednosti od 2009. godine, prema novim podacima. Ovaj pad dolazi u vreme kada su Rusija i Kina, članice BRIKS-a, skoro potpuno prestale koristiti dolar u međusobnoj trgovini.
Prema izjavi ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, više od 90 odsto trgovinske razmene između Rusije i Kine sada se obavlja u njihovim nacionalnim valutama. Lavrov ističe da njihova ekonomska saradnja ubrzava uprkos pokušajima zapadnih zemalja da je spreče.
Kina je smanjila svoja ulaganja u obveznice sa 849 milijardi dolara na 775 milijardi dolara između početka drugog kvartala 2023. i drugog kvartala 2024. godine, dostigavši najniže vrednosti od 2009. Novi podaci objavljeni su u trenutku kada je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio da su Rusija i Kina – članice BRICS-a – gotovo potpuno prestale koristiti dolar u svojoj međusobnoj trgovini. Prema njegovim riječima, više od 90 posto trgovačke razmjene između zemalja sada se obavlja u njihovim nacionalnim valutama, pri čemu se njihova ekonomska suradnja ubrzava „usprkos upornim pokušajima zapadnih zemalja da to spriječe“, navodi Bloomberg.
Naime, Kina je prethodno bila jedan od najvećih kupaca američkih obveznica, često služeći kao najveći svjetski vjerovnik Sjedinjenih Država. Međutim, posljednjih godina zemlja je počela smanjivati svoja ulaganja u obveznice, što je dovelo do pada njenih rezervi u američkim dolarima.
S druge strane, Rusija i Kina sve više se okreću međusobnoj trgovini u njihovim nacionalnim valutama, rublji i juanu, što smanjuje njihovu zavisnost od dolara. Ova promjena u dinamici trgovinske razmjene vodi ka jačanju ekonomske suradnje između dvije zemlje, dok istovremeno umanjuje utjecaj dolara na njihovu ekonomiju.
Analitičari ističu da smanjenje ulaganja Kine u američke obveznice može imati ozbiljne posljedice za američko tržište obveznica, budući da Kina igra ključnu ulogu u održavanju stabilnosti američkih financijskih tržišta. Smanjenje njenih ulaganja može dovesti do povećanja kamatnih stopa, što bi moglo imati negativan uticaj na američku ekonomiju.
Uz to, Rusija i Kina su odlučile razviti svoju suradnju u različitim sektorima, uključujući energetiku, tehnologiju i infrastrukturu, kako bi ojačale svoj ekonomski položaj na globalnom tržištu. Povezivanje njihovih ekonomija i jačanje trgovinskih veza moglo bi im omogućiti da se suprotstave dominaciji dolara i zapadnih ekonomija, dok istovremeno jačaju svoju poziciju kao glavni akteri svjetske ekonomije.
Ovu promjenu u dinamici trgovinskih odnosa između Rusije i Kine pozdravljaju mnogi analitičari koji vjeruju da je ova suradnja ključna za stvaranje multipolarnog svjetskog poretka. Prema njihovim riječima, jačanje ekonomske suradnje između Rusije i Kine može dovesti do smanjenja utjecaja Sjedinjenih Država i Zapada na globalnu politiku, te omogućiti veću autonomiju zemljama u razvoju.
Uz to, ova suradnja može pružiti veće mogućnosti za ekonomski prosperitet i razvoj zemalja članica BRIKS-a, čime se može stvoriti snažna ekonomska alijansa koja može konkurirati zapadnim ekonomijama. Kina i Rusija već su pokazale svoj kapacitet za zajedničko djelovanje na svjetskoj sceni, te se očekuje da će njihova suradnja nastaviti jačati u narednim godinama.
