Povodom Svjetskog dana planete Zemlje, ekološka udruženja u Bosni i Hercegovini istaknula su da samo tri posto prirodnih područja u zemlji je zaštićeno. Iako se primjećuju manji pomaci u smislu ekologije, sporost i nezainteresiranost državnih institucija i dalje predstavljaju najveći problem kada je u pitanju zaštita životne sredine.
Vladimir Topić, asistent na programu energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu u Banjaluci, istaknuo je da je zaštićeno samo oko tri posto područja u Republici Srpskoj. Istaknuo je nedovoljnu brigu institucija za zaštićena područja te nedostatak adekvatnog sistema upravljanja. Problemi uključuju vodosnabdijevanje, ugrožavanje izvorišta, zagađenje rijeka i krčenje šuma. Unatoč naporima ekoloških udruženja, ključno je da državne institucije prihvate i implementiraju prijedloge.
Azra Šehić Kustura iz „Aarhus centra“ u BiH potvrdila je da je samo 3,46 posto prirodnih područja zaštićeno u cijeloj zemlji. Naglasila je potrebu transparentne zaštite okoliša kako bi građani mogli sudjelovati u procesima donošenja odluka koje se tiču prirode. Također je apelirala da se zakon o zaštiti prirode uskladi s EU direktivama te da se zabrani gradnja mini-hidroelektrana u zaštićenim područjima.
Džamila Akić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla, istaknula je da ekologija i zaštita životne sredine nisu prioritet u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. Nedovoljna ulaganja u pročišćavanje otpadnih voda, upravljanje otpadom i zagađenje zraka ukazuju na nedostatak prioriteta vezanih uz okoliš. Iako su u proteklom desetljeću zabilježeni pomaci, pitanja ekologije i zaštite životne sredine i dalje ostaju marginalizirana.
Svjetski dan planete Zemlje podsjeća nas na važnost očuvanja okoliša, ali u Bosni i Hercegovini i dalje se suočavamo s nedostatkom zaštite prirode i sporim reakcijama državnih institucija. Potrebno je zajedničko djelovanje ekoloških udruga, građana i institucija kako bi se postigla prava zaštita okoliša i prirode u zemlji.
