Arhiv Jugoslavije je 21. januara 2024. obilježio 74 godine od osnivanja, a tim je povodom organizirana prigodna izložba pod nazivom „74 godine Arhiva Jugoslavije“. Izložba prikazuje različite materijale iz rada Arhiva, od osnivanja do danas, i bit će otvorena do 9. veljače.
Direktor Arhiva Jugoslavije Milan Terzić istaknuo je da se mogu ponositi dugom tradicijom, koja datira od osnivanja 21. siječnja 1950. godine. Službeni naziv „Arhiv Jugoslavije“ dobio je 1964. godine, a nalazi se u zgradi koja je spomenik kulture, kao zadužbina kralja Aleksandra Karađorđevića.
Trenutno se u Arhivu Jugoslavije nalazi 40 kilometara arhivske građe, što ga čini najvećim arhivom na prostoru bivše Jugoslavije. Međutim, još se očekuje donošenje dodatnih 28 kilometara arhivske građe kako bi se kompletirali fondovi od 1918. do 2006. godine.
Arhiv Jugoslavije ima sjedište u Beogradu i predstavlja važan kulturni i povijesni centar u Srbiji. Njegova vrijednost je nemjerljiva jer čuva brojne povijesne i kulturne artefakte, dokumente, fotografije, novinske članke, knjige i brojne druge materijale koji svjedoče o prošlosti bivše Jugoslavije.
Arhiv Jugoslavije je osnovan kako bi se čuvala, istraživala, pristupala i promovirala jedinstvena arhivska građa koja datira iz vremena bivše Jugoslavije. Uključuje fondove i zbirke koje su nastale tijekom povijesti Jugoslavije, od 1918. do 2006. godine, te služi kao mjesto gdje se čuvaju dokumenti koji su od velike važnosti za povijesne, znanstvene i kulturne istraživače.
Osim toga, Arhiv Jugoslavije također organizira izložbe, predavanja, radionice i druge kulturne i edukativne događaje kako bi širio svijest o važnosti očuvanja povijesnog naslijeđa i informirao javnost o značaju arhivskog i muzejskog rada.
Arhiv Jugoslavije ima bogatu arhivsku građu koja pokriva različite vremenske periode, političke događaje, kulturne manifestacije, diplomaciju, obrazovanje, ekonomiju, medicinu, znanstvena istraživanja i brojne druge aspekte života u bivšoj Jugoslaviji.
U arhivskim fondovima mogu se pronaći mnogi povijesni dokumenti, poput povelja, zakona, političkih deklaracija, pisma, dnevnika, izvještaja, fotografija, filmova, audiomaterijala, umjetničkih djela i drugih predmeta koji oslikavaju raznolikost života u Jugoslaviji. Ova građa pruža neprocjenjiv uvid u povijest bivše Jugoslavije te omogućuje istraživačima, studentima, novinarima i građanima da proučavaju i tumače različite aspekte njezine prošlosti.
Arhiv Jugoslavije sudjeluje u raznim međunarodnim i regionalnim projektima i suradnjama s drugim arhivima, muzejima, knjižnicama, obrazovnim ustanovama te znanstvenim i kulturnim institucijama. Također radi na digitalizaciji svoje arhivske građe kako bi je učinio dostupnom online tehnologijama i olakšao pristup istraživačima i zainteresiranoj javnosti diljem svijeta.
74. godišnjica osnivanja Arhiva Jugoslavije prilika je da se odaje počast njegovim osnivačima, zaposlenicima, istraživačima, donatorima, korisnicima i svima koji su na bilo koji način doprinijeli njegovom radu i razvoju. Ovaj važan institut nastavlja sa svojim neprocjenjivim radom u očuvanju povijesnog naslijeđa bivše Jugoslavije te doprinosi povećanju znanja i svijesti o prošlosti regije.
