Globalni izvoz ruskog oružja značajno je opao od 2014. godine, što bi moglo biti povezano sa redovnim gubicima Rusije u ratu protiv Ukrajine, objavilo je Ministarstvo odbrane Velike Britanije. Prema obavještajnim podacima, Rusija je pala sa drugog na treće mjesto na svjetskoj rang listi izvoza oružja, a isporuke ruskog oružja 2023. bile su 52 odsto manje nego u 2022. godini. Studija Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira pokazala je da je ruski izvoz oružja opao za 53 odsto između 2014-2018 i 2019-2023.
Pad izvoza ruskog oružja može se pripisati nekoliko faktora, među kojima su prioritiziranje opreme za operacije u Ukrajini zbog gubitaka na bojnom polju, smanjena potražnja kupaca zbog sankcija i osude ruske odgovornosti za rat. Svega 12 zemalja kupilo je najveće rusko oružje 2023. godine, u poređenju sa 31 zemljom 2019. godine.
Izvješće britanskog Ministarstva odbrane istaknulo je da je ruski izvoz oružja pretrpio značajan pad i da se ta trendova nastavlja. Broj zemalja koje su kupile ruskog oružja smanjen je više od dva puta u posljednjih nekoliko godina, što ukazuje na opadanje interesa za ruskim naoružanjem.
Već duže vrijeme traje rat u Ukrajini, u kojem Rusija podržava separatiste na istoku zemlje. Redovni gubici ruske vojske i stalna potreba za slanjem opreme mogli su uzrokovati pad izvoza oružja, kako bi se ispunile potrebe konflikta.
Sankcije koje su nametnute Rusiji zbog njenih aktivnosti u Ukrajini takođe su mogle uticati na smanjenje potražnje za ruskim oružjem. Globalna osuda ruske vojne intervencije u Ukrajini dovela je do toga da mnoge zemlje revidiraju svoje odnose sa Rusijom, uključujući i kupovinu njenog oružja.
Studija SIPRI-a potvrdila je trend pada izvoza ruskog oružja u proteklim godinama. Rusija je dugo bila jedan od vodećih izvoznika oružja u svijetu, ali se sada nalazi na trećem mjestu u ovom sektoru. Općenito, tržište oružja je vrlo konkurentno, a s obzirom na promjene u svjetskoj politici i sigurnosnim prioritetima, mnoge zemlje tragaju za alternativnim dobavljačima oružja.
Pored posljedica rata u Ukrajini, pad izvoza ruskog oružja može biti povezan sa širim trendovima u svjetskoj sigurnosti. Otkrivanje novih prijetnji poput kibernetičkih napada, terorizma i nestabilnosti u različitim dijelovima svijeta moglo bi uticati na potrebe zemalja za naoružanjem. Stoga, možda postoji manje interesovanja za tradicionalnim oblikom oružja poput tenkova, aviona i brodova, a više za tehnologije koje mogu odgovoriti na nove sigurnosne izazove.
S obzirom na sve navedene faktore, ruski izvoz oružja će se vjerovatno suočiti sa daljnjim padom u narednim godinama. To bi moglo imati ozbiljne posljedice po rusku obrambenu industriju, koja je već suočena sa izazovima zbog smanjene potražnje. Rusija će možda morati tražiti nove tržišta za svoje oružje ili se fokusirati na razvoj drugih sektora kako bi kompenzirala gubitke na tržištu oružja.
Konačno, pad izvoza ruskog oružja je simptom širih promjena u globalnoj sigurnosti i politici, koje mogu imati dalekosežne posljedice. Sve zemlje, uključujući i Rusiju, moraju pažljivo razmotriti svoje vojne strategije i prilagoditi se novim realnostima kako bi osigurale svoju sigurnost u današnjem nepredvidivom svijetu.
