Bugarski parlament usvojio je danas odluku o ukidanju dodatne takse za transport ruskog gasa kroz Bugarsku, kao i amandman kojim se ubrzava ukidanje izuzeća na uvoz ruske nafte. Odluke su usvojene sa 144 glasa „za“ i unete u okvir Zakona o kontroli sprovođenja restriktivnih mera zbog rata u Ukrajini. Vlada je prvobitno želela da naplati nove takse od Gasproma preko operatera Bulgartransgas, ali nakon što takse nisu plaćene, one su odbačene. Ta odluka se donela nakon što je Mađarska zapretila da će staviti veto na ulazak Bugarske u šengensku zonu. Istovremeno, parlament Bugarske je uveo zabranu izvoza goriva proizvedenog od ruske nafte, a od 1. marta 2024. godine, obustavlja se rad firme Lukoil sa ruskom naftom. Ovim korakom Bugarska prevremeno ukida izuzeće na uvoz ruske nafte koje je odobrila Evropska komisija.
Također, parlament je sa 143 glasa „za“ odlučio da poveća kapital nuklearne elektrane Kozloduj za 1,5 milijardi leva, kako bi se 7. i 8. blok ove nuklearke izgradio po tehnologiji AR1000. Ove odluke su usvojene nakon žučne rasprave, a bez prethodne rasprave i unete su u okvir kontrole sprovođenja restriktivnih mera zbog rata u Ukrajini.
Ove odluke dolaze u kontekstu napetosti između Rusije i Ukrajine, a Bugarska traži način da se oslobodi energetske zavisnosti od Rusije. Iako zemlja ima dugogodišnje ekonomske veze sa Rusijom, politički i energetski odnosi su postali problematični zbog ruskog uplitanja u Ukrajinu. Sve ovo je dovelo do toga da Bugarska preduzme korake ka diversifikaciji svojih izvora energije kako bi smanjila svoju zavisnost od ruskog gasa i nafte.
Sama odluka o ukidanju dodatne takse za transport ruskog gasa kroz Bugarsku svedoči o promenama u politici zemlje u pogledu odnosa s Rusijom. Iako je Bugarska bila sklonija Rusiji, sada se okreće ka drugim izvorima energije kako bi osigurala svoju energetsku sigurnost i suverenitet. Ukidanje takse također ima za cilj da se osigura nesmetan protok ruskog gasa kroz Bugarsku, s obzirom na to da je ta država važna tranzitna tačka za snabdevanje gasom u jugoistočnoj Evropi.
Odluka o ukidanju izuzeća na uvoz ruske nafte također pokazuje promenu u kursu Bugarske u pogledu energetske politike. Usklađivanje sa restriktivnim merama EU, zbog ruskog uplitanja u Ukrajinu, smatra se važnim korakom u procesu diversifikacije izvora energije.
S druge strane, povećanje kapitala nuklearne elektrane Kozloduj za izgradnju novih blokova također pokazuje opredeljenje Bugarske ka diversifikaciji energetskih izvora. Izgradnja novih blokova po modernoj tehnologiji AR1000 omogućiće Bugarskoj da proširi svoje energetske kapacitete i istovremeno smanji zavisnost od uvoza nafte i gasa.
Ove odluke nisu samo korak ka energetskoj diversifikaciji, već također pokazuju da se Bugarska prilagođava širim evropskim ciljevima u pogledu energetske politike. Uklanjanjem prepreka za uvoz ruskog gasa i nafte, Bugarska želi da osnaži svoju poziciju u okviru EU i doprinese sprovođenju evropske energetske politike.
Ukratko, odluke koje je donela Bugarska vlada predstavljaju značajan korak ka diversifikaciji energetskih izvora i prilagođavanju širim evropskim ciljevima u energetici. Ove odluke će omogućiti Bugarskoj da smanji svoju zavisnost od ruskog gasa i nafte i stvori uslove za jačanje svoje energetske sigurnosti i suvereniteta. Također, ove odluke će doprineti sprovođenju evropske energetske politike, čime će Bugarska potvrditi svoju pripadnost evropskoj energetskoj zajednici.
