Danas se navršava 25 godina od početka NATO bombardiranja SR Jugoslavije
Danas se navršava 25 godina od 24. ožujka 1999. godine, kada je 19 zemalja NATO alijanse, bez odobrenja Ujedinjenih naroda, brutalno napalo tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Stravično bombardiranje Srbije trajalo je 78 dana, a posljedice su nesagledive! Prema postojećim podacima, poginulo je više od 2.500 civila i oko tisuću pripadnika vojske i policije.
Otvarajući Međunarodnu konferenciju „Od agresije do novog pravednog poretka“ povodom obilježavanja 25. godišnjice početka oružane agresije NATO pakta, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Miloš Vučević izjavio je da se Srbija prisjeća tih događaja s tugom, ali i s poštovanjem prema našim borcima i zaštitnicima domovine te da se sve više mijenja pogled na NATO agresiju u svijetu.
Kako je istaknuo, tog 24. ožujka 1999. godine nadvila se ogromna tuga zbog stradanja jedne suverene države i zbog kršenja međunarodnog prava. Naglasio je da Srbija nikada neće zaboraviti djecu, civile i borce koji su poginuli tijekom NATO agresije.
Ocenio je da je naneta nepravda srpskom narodu, koji je dao milijune života u borbi protiv fašizma i nacizma, u borbi za pravedniji svijet, narodu koji je jedan od osnivača Lige naroda i UN.
Podsjetio je da je uzrok NATO agresije otimanje Kosova i Metohije, koje, kaže, traje i danas.
„Zato je naša dužnost da nakon četvrt stoljeća novim generacijama govorimo istinu o NATO agresiji na Srbiju i Crnu Goru te istinu o Kosovu i Metohiji“, poručio je Vučević.
Prema njegovim riječima, zadatak Srbije jest sačuvati državu i dalje razvijati i jačati.
„Nikada ne smijemo odustati od istine, nikada ne smije ugasiti plamen slobode i nikada ne smijemo zaboraviti ljude koji su dali živote za obranu domovine. Njima vječna slava i neka živi Srbija u vječnosti“, naglasio je ministar obrane.
„Milosrdni anđeo“ ostavio je tragove
Više od 2.500 ubijenih civila
79 djece stradalo
50,000 projektila ispaljeno
25,000 tona eksploziva bačeno
60 srušenih mostova
300 uništenih tvornica
190 uništenih škola
20 uništenih bolnica
100 milijardi dolara materijalne štete
15 tona osiromašenog uranija, čije je vrijeme potpunog raspada 45 milijardi godina
Ministar unutarnjih poslova Bratislav Gašić istaknuo je da Srbija ima bogatu povijest, ali i tragičnu povijest stradanja, posebice tijekom 20. stoljeća.
„Srpski narod se dokazao kao narod koji brani slobodu kao najveću vrijednost, čak i tijekom NATO agresije 1999. godine, u ratu za koji nismo bili krivi, polažući žrtve koje nisu bile zaslužne, tijekom 78 dana krvavog pira tzv. ‘Milosrdnog anđela’“, izjavio je Gašić.
Tijekom NATO agresije poginulo je više od 2.500 civila i više od 750 pripadnika vojske i policije, teže su oštećeni infrastruktura, gospodarski objekti, škole i zdravstvene ustanove.
„Naneta nam je velika nepravda, nad našim narodom demonstrirana je sila čije posljedice osjećamo i danas“, istaknuo je Gašić.
Dodao je da smo tada branili slobodu kako bi naša djeca i buduća generacija mogla živjeti u miru.
„Zato je važno da se žrtava sjećamo zauvijek i naša je obveza da budućim generacijama naučimo kako se čuva uspomena na nevine stradale“, rekao je on.
Crvena linija
Poznati srpski redatelj Emir Kusturica ocijenio je da od bombardiranja 1999. godine Srbi doslovno mrze Sjevernoatlantsku alijansu.
„NATO je za nas počinio zločin koji se ne može zaboraviti. Historijski, to je bila prva mala zemlja, sa Slobodanom Miloševićem na čelu, koji je prvi stao na tu crvenu liniju i rekao ‘ne’ tim globalistima“, kazao je Kusturica.
Prema njegovim riječima, traume od iskušenja koje su doživjeli građani Srbije mogu lakše osjetiti ako pokušaju shvatiti razloge onoga što se dogodilo.
„Mislim da je to bio strateški potez. Sovjetski Savez se raspao, a zemlje članice NATO su htjele pokazati Europi tko je gazda“, zaključio je proslavljeni redatelj.
Rusija traži osudu NATO bombardiranja SR Jugoslavije
Uoči 25. godišnjice NATO bombardiranja SRJ, Rusija se obratila Ujedinjenim narodima s zahtjevom da međunarodna zajednica „osudi“ ovu agresiju.
Ruska državna duma je u dokumentu od 20. ožujka zatražila od UN, međunarodnih parlamentarnih organizacija i stranih država da se „suprotstave pokušajima da se iskrivi istorijska istina u interesima kolektivnog Zapada“.
U tekstu se ukazuje da je nekažnjivost NATO agresije na Jugoslaviju stvorila pretpostavke za nove vojne akcije širom svijeta pod, kako se navodi, „maskom izjava o borbi za vrednosti slobode i demokratije“.
„Uverenje kolektivnog Zapada u svoju nepogrešivost i pravo da odlučuje o sudbini drugih naroda i država dovelo je do stvaranja neonacističkog režima u Ukrajini, koji je posle državnog udara 2014. postavio kurs za sprovođenje politike genocida nad ruskim stanovništvom i pokretanje oružanog sukoba na teritoriji ove zemlje“, navodi se u nacrtu rezolucije.
