Drevni retrovirusi ključni su za evoluciju naprednih mozgova i velikih tijela kičmenjaka, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu „Cell“. Istraživanje proučava porijeklo mijelina, izolacionog sloja masnog tkiva oko živaca.
Tim je otkrio da genetski slijed stečen od retrovirusa igra ključnu ulogu u proizvodnji mijelina. Istraživači su otkrili taj slijed, nazvan RetroMyelin, u genomima sisara, vodozemaca i riba. Ispitivanje je pokazalo da su kičmenjaci bez ovog slijeda nije su proizvodili osnovni protein potreban za formiranje mijelina.
Studija je otkrila da se taj slijed pojavio u stablu života oko istog vremena kao i čeljusti, prije otprilike 360 miliona godina. Mijelin omogućuje brzo vođenje impulsa živaca bez proširivanja obima nervnih stanica, što je omogućilo razvoj većih tijela i naprednijih mozgova u kičmenjaka.
Istraživači su također analizirali sekvence RetroMyelina kod 22 vrste kičmenjaka i otkrili da su sekvence bile sličnije unutar nego između vrsta, što sugeriše višestruke valove infekcije retrovirusima.
Ovo istraživanje „popunjava glavni dio slagalice o tome kako je mijelin nastao tokom evolucije“, rekao je neuronaučnik Bred Zukero. On je nazvao rad „uzbudljivim i prosvjetljujućim“.
Ovi rezultati obećavaju nove uvide u evoluciju kičmenjaka i ulogu retrovirusa u razvoju naprednih karakteristika kod ovih životinja. Ova studija otvara vrata daljim istraživanjima koja bi mogla otkriti još mnogo nepoznatih aspekata evolucije i razvoja kičmenjaka.
