Vijest o otkriću džinovskih kostiju dinosaurusa proširila se prije 200 godina kada se engleski prirodnjak Vilijam Buckland obratio Geološkom društvu u Londonu 20. februara 1824. godine. Ovo otkriće je ozvaničilo postojanje prvog dinosaurusa, iako se reč „dinosaur“ nije skovala sve do 1840-ih godina. Njegovo otkriće je iniciralo masovnu potragu za dinosauruskim ostacima u Engleskoj i šire.
Kroz protekla dva veka, na osnovu proučavanja fosila dinosaura, stvorena je predstava o izgledu, životu, evoluciji i razlozima njihovog istrebljenja. Na Zemlji su živjeli u periodu od prije oko 231 milion godina do 66 miliona godina tokom mezozojske ere.
Međutim, naše razumijevanje dinosaura se znatno promijenilo u odnosu na 19. vijek. Danas znamo da su bilježili svoje ptice potomke. Ove životinje su bile mesožderi i više nisu bile viđene kao gušteri, već kao teropodni dinosaurusi koji su se koristili kandžama kako bi lovili plen.
Osim toga, 19. vijek nije imao pravu predstavu o starosti Zemlje. Sada znamo da je Zemlja nastala prije oko 4,5 milijardi godina, a dinosaurusi su na Zemlji hodali prije oko 165 miliona godina.
Nakon što je bio identificiran sloj sedimenata koji se poklapa sa trenutkom istrebljenja dinosaurusa, otkriveno je da je asteroid udario Zemlju, izazivajući njihovo izumiranje.
Ovo otkriće je dovelo do promjene u našem razumijevanju dinosaurusa i evolucije, te nas usmjerilo u novom pravcu istraživanja. Uprkos dva vijeka istraživanja, posao je još uvijek daleko od završetka. Mnoga pustara širom svijeta još uvijek nije istražena, a ta područja će vjerovatno otkriti nove vrste iz doba dinosaurusa.
