Globalna proizvodnja nafte je 1,4 miliona barela dnevno manja u januaru, dostigavši prosečno 101,45 miliona bpd, prema najnovijem mesečnom izveštaju Međunarodne agencije za energiju (IEA).
IEA je istakla da su ekstremni mrazevi u Severnoj Americi uzrokovali smanjenje proizvodnje za 540.000 bpd u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i za 360.000 bpd u Kanadi.
Dodatno, proizvodnja nafte je smanjena za još 300.000 bpd zbog dobrovoljnog smanjenja proizvodnje koje su obavile članice kartela OPEK+.
Ovo smanjenje proizvodnje nafte ima značajan utjecaj na globalno tržište nafte i cijene nafte na svjetskom tržištu mogle bi porasti uslijed smanjenja ponude.
Analitičari smatraju da bi ovo smanjenje proizvodnje moglo dovesti do rasta cijena nafte na svjetskom tržištu jer će smanjena ponuda nafte dovesti do većeg rasta cijena na svjetskom tržištu.
Ovo je posebno važno za zemlje koje ovise o izvozu nafte jer bi veće cijene mogle pomoći njihovim ekonomijama.
Međutim, pojedini ekonomisti smatraju da bi rast cijena nafte mogao negativno utjecati na globalnu ekonomiju jer bi to moglo dovesti do rasta troškova proizvodnje i transporta.
Ovo bi moglo utjecati na potrošače u obliku većih cijena na benzinskim crpkama, ali i na industrijske sektore koji ovise o nafti.
Također, veće cijene nafte mogle bi utjecati na inflaciju i dovesti do rasta cijena ostalih proizvoda i usluga.
Kako bi ublažili negativne ekonomske posljedice, neke zemlje već su najavile stimulativne mjere kako bi podržale potrošače i industriju.
S druge strane, proizvođači nafte koji ovise o visokim cijenama mogli bi imati koristi od ovog rasta, ali to bi istovremeno moglo dovesti do veće potražnje za alternativnim izvorima energije, poput obnovljivih izvora energije.
U svakom slučaju, smanjenje globalne proizvodnje nafte ima dalekosežne posljedice za globalno tržište energije i ekonomije širom svijeta.
Sada je bitno pratiti kako će se cijene nafte kretati i kako će se ovo smanjenje proizvodnje odraziti na globalnu ekonomiju u narednim mjesecima.
