Globalno zagrijavanje počelo ranije nego što se mislilo

Stefan Nikolić avatar

Nova studija o morskim spužvama pokazala je da su globalne temperature možda porasle brže i počele rasti ranije nego što se prethodno procjenjivalo, prema istraživanju australskih znanstvenika. Podaci o temperaturi okeana, sačuvani u kosturima dugovječnih karipskih spužvi, otkrili su da se zagrijavanje u industrijskoj eri zapravo počelo sredinom 1860-ih.

Profesor Malcolm McCulloch sa Univerziteta Zapadne Australije istaknuo je da je globalno zatopljenje podcijenjeno za 0,5 stepeni Celzijevih, što nas približava „zaštitnoj granici“ od 1,5 stepeni Celzijevih iznad predindustrijskih nivoa postavljenih 2015. Pariškim sporazumom. Istraživanje je također pokazalo da su prosječne globalne temperature već bile 1,7 stepena Celzijevih iznad predindustrijskih nivoa, dok je Međuvladin panel za klimatske promjene procijenio rast od 1,2 stepena do 2020. godine.

Profesor McCulloch dodaje da ako se sadašnje stope emisija nastave, prosječna globalna temperatura će sigurno premašiti 2 stepena do kasnih 2020-ih, te će biti više od 2,5 stepeni iznad predindustrijskih nivoa do 2050. Očekuje se da će prosječne temperature kopna biti oko 4 stepena iznad predindustrijskih nivoa do 2050., što dodatno zabrinjava.

Uzimajući u obzir ove podatke, ograničavanje globalnog zagrijavanja na najviše 2 stepena sada postaje glavni izazov, zbog čega je još hitnije prepoloviti emisije do početka 2030., a svakako ne kasnije od 2040. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Climate Change.

Ova otkrića su od izuzetne važnosti, pogotovo za donošenje odluka i planiranje mjera za smanjenje globalnog zatopljenja. Ova nova saznanja ukazuju na još goru situaciju nego što se prethodno procjenjivalo, te apeliraju na hitne akcije i promjene u načinu života kako bi se smanjile emisije i zaštitilo okoliš.

Klimatske promene postaju sve teže ignorirati, a ove studije pružaju neosporni dokaz da je vrijeme za djelovanje sada. Podsjećaju nas koliko smo blizu prelaska ključne granice zaštitne granice od 1,5 stepeni Celzijevih iznad predindustrijskih nivoa te koliko je važno smanjiti emisije što je prije moguće.

Ova studija podsjeća nas da klimatske promene predstavljaju ozbiljnu prijetnju za naš planet, te da je potrebno poduzeti hitne mjere kako bi se spriječile još gore posljedice po okoliš i smanjio utjecaj našeg načina života na klimatske promjene.

Istraživanje također pokazuje koliko su važni međunarodni sporazumi poput Pariškog sporazuma te potreba za globalnom suradnjom kako bi se smanjile emisije i zaštitio okoliš za buduće generacije. Ova saznanja će također imati važnu ulogu u klimatskim politikama i donošenju odluka širom svijeta.

Uzimajući u obzir sve navedeno, ova studija bi trebala poslužiti kao snažan podsjetnik svima nama da je vrijeme za djelovanje sada. Donošenje promjena u načinu života, smanjenje emisija i zaštita okoliša su ključni koraci u suočavanju s klimatskim promjenama i očuvanju našeg planeta za buduće generacije.

Stefan Nikolić avatar
BEOGRAD Vremenska Prognoza
Najnoviji Članci
Pretraga
Kategorije