Prema izvještaju Ministarstva finansija, javni dug Srbije na kraju 2023. godine porastao je na 36,152 milijardi evra, sa učešćem u bruto domaćem proizvodu od 52,3%. To je porast u odnosu na prethodnu godinu, kada je javni dug iznosio 33,326 milijardi evra i učestvovao sa 55,1% u BDP-u. Još veći porast u odnosu na 2021. godinu kada je dug iznosio 30,134 milijarde evra, odnosno 56,5% BDP-a.
Ministarstvo finansija je također izvijestilo da su ukupne direktne obaveze Srbije na kraju 2023. godine iznosile 34,336 milijarda evra, dok su indirektne obaveze bile 1,816 milijardi evra.
Javni dug Srbije je postao predmet rasprave i zabrinutosti, jer se povećao u odnosu na BDP. Povećanje duga može imati negativan utjecaj na ekonomiju zemlje, izazivajući inflaciju i smanjenje javne potrošnje. Zbog toga je važno da vlasti poduzmu korake kako bi smanjile javni dug i osigurale održivost državnih financija.
Prema stručnjacima, ključ za smanjenje javnog duga leži u poboljšanju fiskalne politike, smanjenju proračunskih deficita i povećanju prihoda od poreza. Također je potrebno racionalizirati javnu potrošnju i smanjiti troškove administracije. Također, smanjenje javnog duga može se postići i povećanjem bruto domaćeg proizvoda, što bi povećalo ekonomske prihode i smanjilo učešće duga u BDP-u.
Vlada Srbije je iznijela mjere za smanjenje javnog duga, uključujući smanjenje proračunskih rashoda, povećanje prihoda od poreza i racionalizaciju javne potrošnje. Također su najavili politike koje bi potaknule rast BDP-a i smanjile učešće duga u ekonomiji.
Međutim, neki ekonomisti izražavaju zabrinutost zbog ovog povećanja duga i tvrde da je potrebno više napora i brzih reformi kako bi se smanjio javni dug. Neki se zalažu za smanjenje troškova administracije, borbu protiv korupcije i pogodovanja, te povećanje investicija i izvoza kako bi se povećala konkurentnost i produktivnost ekonomije.
S druge strane, neki stručnjaci smatraju da je povećanje duga opravdano zbog ekonomskih izazova s kojima se zemlja trenutno suočava, uključujući i posljedice pandemije COVID-19. Oni ističu da je važno da vlasti zadrže određene razine javne potrošnje kako bi podržale ekonomiju i osigurale socijalnu sigurnost građana.
Ipak, većina se slaže da je značajno smanjenje javnog duga ključno za održivost državnih financija i stabilnost ekonomije. Stoga je potrebno usvajanje promišljenih politika za smanjenje duga, koje bi osigurale ekonomski rast i prosperitet zemlje u budućnosti.
Ukratko, javni dug Srbije porastao je na 36,152 milijardi evra, sa učešćem u BDP-u od 52,3%. Vlasti su najavile mjere za smanjenje duga, ali neki upozoravaju da je potrebno više napora kako bi se postigao održivi dug i osigurala stabilnost ekonomije. Smanjenje duga bitno je za budućnost zemlje i zahtijeva promišljene politike i reforme.
