Istraživači s Tokijskog gradskog sveučilišta proučavali su tragove na replikama kamenog doba oruđa kako bi bolje razumjeli različite aktivnosti koje su izvodili prapovijesni ljudi. Njihovo istraživanje je pokazalo da kombinacija makroskopskih i mikroskopskih tragova može dati uvid u način korištenja kamenih alata. Njihovi kriteriji također omogućuju razlikovanje alata za sječenje drva od ostalih aktivnosti. Osim toga, datirane kamene ivice mogu pomoći u određivanju vremena kada su ljudi počeli koristiti drvo u svojim aktivnostima.
Napredak u tehnologiji obrade drveta je bio revolucionaran za prapovijesne ljude, s paleolitskim artefaktima koji ukazuju na osnovnu upotrebu drveta za oruđa poput kopalja i bacačkih štapova, dok su kasniji mezolitski i neolitski artefakti pokazivali složeniju upotrebu drva za izgradnju kuća, čamaca, lukova i bunara. To ukazuje na razvoj tehnologije izrade oruđa koja je omogućila prapovijesnim ljudima izradu sve složenijih drvenih alata, pogotovo uglačanih kamenih sjekira.
Iako se tehnologija obrade drveta generalno povezuje s neolitskim dobi, pronađene su sjekire od izbrušenog kamena koje potječu iz ranijih razdoblja. Artefakti s izbrušenim ivicama iz razdoblja morske izotopne faze 3 pronađeni su širom Australije i Japana, a istraživači su se pitali kako su se takvi alati koristili u tako ranoj fazi povijesti čovječanstva.
U svrhu istraživanja, znanstvenici su napravili replike oruđa koja bi se mogla koristiti u ranom gornjem paleolitu i testirali ih u različitim aktivnostima poput obaranja drveća, obrade kože, nošenja i nepažljivog postupanja. Nakon toga su analizirali tragove na replikama na makroskopskoj i mikroskopskoj razini te otkrili kako različite aktivnosti ostavljaju specifične tragove na kamenim alatima.
Otkriveno je da aktivnosti poput sječe drveća ostavljaju karakteristične makroskopske frakture na kamenu te mikroskopske tragove na rubovima. Iako same frakture ne mogu jasno pokazati za što je oruđe korišteno, kombinacija makroskopskih i mikroskopskih dokaza može pomoći u donošenju pouzdanih zaključaka o tome kako su kameni alati korišteni.
Istraživači vjeruju da bi nalaz sličnih tragova na pravim artefaktima iz morske izotopne faze 3 značio da su ljudi razvili tehnologiju obrade drveta i mnogo ranije nego što se trenutno vjeruje. To bi značajno promijenilo naše razumijevanje o korištenju kamene tehnologije u ledenom dobu i proširenju te tehnologije u različite okoline.
Ovo istraživanje pruža dublji uvid u način života prapovijesnih ljudi i razvoj tehnologije u ranim razdobljima povijesti. S obzirom na to da se radi o globalnom istraživanju, rezultati mogu imati šire implikacije za razumijevanje evolucije ljudske tehnologije i njihovog utjecaja na okoliš. Ovakva istraživanja omogućuju nam novi uvid u vještine i tehnologiju naših drevnih predaka te nam pomažu bolje razumjeti evoluciju ljudske civilizacije.
