Njemačka želi da završi sa uvozom ulja i plina iz Rusije do kraja godine
Ministar gospodarstva Njemačke, Robert Habeck, izjavio je danas da Njemačka želi potpuno okončati uvoz ugljena i nafte iz Rusije do kraja godine, prenosi agencija AP. Habeck je u izjavi za današnje izdanje nedjeljnika „Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung“ rekao da Njemačka planira prekinuti upotrebu ruskog ugljena do jeseni.
Polovina njemačkog snabdijevanja ugljenom i naftom trenutno dolazi iz Rusije. Habeck je također izjavio da će Njemačka postati „skoro u potpunosti neovisna o ruskom ulju do kraja godine“. No, odvajanje od ruskog plina bit će dosta teže, ali Vlada radi pod „velikim pritiskom“ da to učini.
Njemačka Vlada prošlog mjeseca zaustavila je izgradnju gasovoda Sjeverni tok 2, kojim je trebalo dopremati još prirodnog gasa iz Rusije u Ukrajinu. To je postavljanje važnog poteza u odnosima između Njemačke i Rusije, s obzirom na to da je izgradnja tog gasovoda bila popraćena kritikama zbog navodnog jačanja ovisnosti o ruskom plinu.
Njemačka planira smanjiti ovisnost o ruskom plinu i nafti
Odluka Njemačke vlade da se smanji ovisnost o ruskom plinu i nafti dolazi u trenutku kada su međunarodni odnosi sa Rusijom na vrhuncu napetosti zbog ruskog državnog gasnog diva Gazproma. Ova kompanija je priopćila kako će prestati isporučivati plin Europi preko Ukrajine, nego preko Sjevernog toka 2, pa čak iako to može značiti da će Europska unija ostati bez tog energenta. Iz tog razloga, Njemačka se trudi pronaći alternativne izvore energije kako bi se osigurala od moguće prekida isporuke ruskog plina.
Ministar Habeck također je naglasio važnost razvoja obnovljivih izvora energije i traženje drugih alternativa kako bi se smanjila ovisnost o tradicionalnim gorivima poput ugljena i nafte. Njemačka već godinama provodi politike koje promiču upotrebu obnovljive energije, kao što su solarna i vjetrena energija, kao i energetska učinkovitost.
Reakcije na odluku Njemačke
Odluka Njemačke da se odupre ovisnosti o ruskom plinu i nafti primljena je s odobravanjem od strane Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Josep Borrell, izjavio je kako podržava ove napore Njemačke da se smanji ovisnost o ruskim energentima.
Iz Sjedinjenih Američkih Država također stižu poruke podrške za odluku Njemačke. Zamjenik državnog tajnika SAD-a, Wendy Sherman, istakla je važnost diverzifikacije dobavljača energije kako bi se osigurala energetska sigurnost.
Iako su reakcije većinom pozitivne, postoje i skeptici koji smatraju da je Njemačka prekasno reagirala na rastuću ovisnost o ruskom plinu i nafti. Neki ističu kako je Njemačka mogla brže djelovati, posebno s obzirom na geopolitičku situaciju na svjetskoj razini.
Budućnost energije u Njemačkoj
Dugoročno, Njemačka planira postati zemlja koja se gotovo u potpunosti oslanja na obnovljive izvore energije. Ova tranzicija prema održivijim energetskim izvorima već je postavljena kao cilj u njemačkim energetskim politikama, ali sada s još većim naglaskom na smanjenje ovisnosti o ruskim energentima.
Cilj Njemačke je da do 2050. godine postane neutralna po pitanju emisija ugljikovog dioksida, a izgradnja infrastrukture koja će omogućiti povećanu upotrebu obnovljivih izvora energije već je u tijeku.
Ova odluka Njemačke da se odupre ovisnosti o ruskom plinu i nafti može imati značajan utjecaj na energetsku politiku Europske unije, a isto tako i pokrenuti globalne promjene u energetskom sektoru.
Conclusion
Iza ove odluke Njemačke stoji ne samo želja za energetskom sigurnošću, već i politička i ekološka svijest. Ovaj korak predstavlja važan potez za smanjenje ovisnosti o tradicionalnim gorivima i smanjenje utjecaja na okoliš. S obzirom na geopolitičke tenzije i globalne klimatske promjene, ova odluka može postaviti nove standarde u pitanjima energetske politike i doprinijeti stvaranju održivijeg i sigurnijeg energetskog sustava.
