Ruski Gasprom obavijestio je Finsku da će joj prekinuti isporuke prirodnog gasa od subote ujutro. Ova odluka je donesena nakon što je finski državni veletrgovac gasom Gasum odbio plaćati isporuke gasa Gaspromu u rubljama, što je Rusija zahtijevala od evropskih zemalja.
Izvršni direktor Gasuma, Mika Viljanen, izrazio je žaljenje zbog obustave isporuke prirodnog gasa. On je istaknuo da će Gasum nastaviti isporučivati gas kupcima iz drugih izvora kroz gasovod Baltikkonektor, koji povezuje Finsku sa Estonijom. Finska većinom koristi ruski gas, ali on čini samo oko 5% njene godišnje potrošnje energije.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Moskva nema detaljne informacije o Gaspromovim ugovorima o snabdevanju, ali je dodao da „očigledno nikome ništa neće biti isporučeno besplatno“. Ova odluka Rusije da obustavi isporuke gasa Poljskoj i Bugarskoj, također zbog odbijanja plaćanja u rubljama, dodatno pogoršava energentsku situaciju u Europi.
Ova situacija ukazuje na eskalaciju napetosti između Rusije i evropskih zemalja koje se protive plaćanju u rubljama. Osim Finske, Poljske i Bugarske, i druge evropske zemlje nailaze na slične probleme. S obzirom na značajan utjecaj ruske energetske politike na europsko tržište, ova situacija može imati ozbiljne posljedice na snabdjevanje energijom i ekonomije zemalja u regiji.
Ova odluka također dolazi usred veoma napete političke situacije na istoku Europe, posebno u vezi sa sukobom u Ukrajini i ruskom intervencijom tamo. Sve navedene okolnosti dodatno zakompliciraju već osjetljivu situaciju na tržištu energije u Evropi.
Iz svega navedenog, možemo zaključiti da je situacija u vezi s isporukom prirodnog gasa u Finsku najnoviji primjer eskalacije sukoba između Rusije i evropskih zemalja. Ovo također ukazuje na sve veću zavisnost evropskih zemalja od ruske energije, kao i na potrebu za pronalaženjem alternativnih izvora i načina snabdijevanja energijom. Očekuje se da će ova situacija aktivirati dodatne napore evropskih lidera da diversifikuju svoje izvore energije i smanje svoju zavisnost od ruske energetske politike.
Kako bi se riješio trenutni problem, kao i kako bi se izbjegle moguće buduće slične situacije, evropske zemlje će morati surađivati u pronalaženju alternativnih izvora snabdjevanja energijom. Ovo bi mogao biti ključni korak u osiguranju stabilnosti i sigurnosti snabdijevanja energijom u regiji, kao i u smanjenju utjecaja ruske energetske politike na evropsko tržište.
