Kiribati, ostrvska država u Tihom oceanu, suočava se s ozbiljnim prijetnjama zbog globalnog zatopljenja. Nijedan dio zemlje ne uzdiže se više od dva metra iznad nivoa mora, što je čini ranjivom na porast nivoa okeana. Naučnici predviđaju da bi Kiribati mogli postati nenaseljeni u narednih nekoliko decenija, zbog podizanja nivoa mora koje već sada utječe na stotine stanovnika. Nedavni dokazi pokazuju da topla morska voda prodire ispod ledenjaka Thwaites na Antarktici, što dodatno doprinosi podizanju nivoa mora. Gradnja kamenih zidova jedan je od načina kojim stanovništvo Kiribata pokušava zaštiti svoje domove od poplava.
Kiribati se sastoji od 33 atola i jednog vulkanskog otoka, s obuhvatom od 810,5 km² na oko 5 milijuna km² morskog područja. Ostrva imaju karakterističan ovalni oblik s unutrašnjim lagunama, podijeljena su u tri skupine – Gilbertova, Fenička i Linijska. Ostrva se protežu u dužini od 3870 km istok-zapad i 2050 km sjever-jug. Većina stanovništva čine Mikronezijci, a većina ih je katolici ili protestanti.
Do kraja britanske uprave 1979. godine, Kiribati je imao bogata nalazišta fosfata, a nakon toga se gospodarski razvoj temeljio na poljoprivredi, ribarstvu i turizmu. Australijski dolar je službena valuta, a naseljavanje ostrva započelo je nakon 1837. godine. Nakon što su ostrva postala britanska kolonija, postala su republika s predsjedničkim sistemom vlasti 1979. godine.
Ova situacija predstavlja prijetnju ne samo Kiribatu već i drugim priobalnim zajednicama širom svijeta. Naučnici upozoravaju da bi naglo povećanje nivoa mora moglo biti katastrofalno za gradove poput Londona, New Yorka i Šangaja. Sveukupno, globalni napori na suzbijanju klimatskih promjena i zaštiti okoliša presudni su za opstanak Kiribata i drugih ugroženih obalnih područja.
Kiribati se suočava s ozbiljnim posljedicama globalnog zatopljenja i porasta nivoa mora. Njegova budućnost i sudbina stanovništva ovise o brzini s kojom se poduzimaju akcije za sprečavanje daljnjeg zatopljenja i podizanja nivoa mora. Održavanje globalne ekološke ravnoteže postaje sve važnije kako bi se zaštitila ne samo Kiribati već i cijeli planet Zemlja od katastrofalnih posljedica klimatskih promjena.
