Hladna zima prethodne godine u Evropi utjecala je na potrošnju plina, dok je vanredno toplo ljeto u Aziji povećalo korištenje klima uređaja, a zatim je uslijedila kriza. Sutra će se u Sočiju u Rusiji sastati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i ruski predsjednik Vladimir Putin, a jedna od glavnih tema njihovog sastanka bit će i buduća cijena isporuke plina našoj zemlji. Kako je u cijelom svijetu trenutačno jedna od najvećih energetskih kriza, ovaj sastanak će biti vrlo važan ne samo Srbiji, već i mnogo dalje od naših granica.
Postoje brojni uzroci globalne energetske krize, a debata se vodi o pravim uzrocima, ali ključni su povećana tražnja i rastuće cijene. The Economist ukazuje na dva ključna uzroka aktuelne ekonomske krize, a to su dekarbonizacija i protekcionizam. Energetska tranzicija sa uglja na obnovljivu energiju učinila je Europu, posebno Veliku Britaniju, ranjivom po pitanju zaliha plina, čije cijene svakodnevno rastu. Rastući protekcionizam također je važan faktor koji utječe na globalnu energetsku krizu, gdje se trgovinska politika više ne oslanja na postizanje ekonomske efikasnosti, već na ostvarivanje drugih političkih ciljeva.
Rast tražnje uslovljen je rastom cijena, smanjenjem radne snage u pojedinim oblastima i opštom krizom. Globalni problem je uzrokovan nedostatkom solidarnosti, ali i pandemijom Covid-19, kao i potrebom da se obezbijede resursi iznad neophodnih kapaciteta. Sve to dovodi do domino efekta na globalnom tržištu.
Zbog ograničenja u snabdevanju i rastućih cena energije, proizvodnja se značajno usporava, a određene aktivnosti su već smanjile proizvodnju, što može dovesti do smanjenja projektovanih stopa rasta na globalnom nivou. Opšti rast cena i energetska kriza mogu dovesti do onoga što se zove stagflacija – usporavanja privrednog rasta, a sa druge strane kontinuiranog rasta inflacije.
Tendencije su slične onima u svijetu. Nacionalne ekonomije su u krizi. Vrijeme ne igra ulogu, jer se približava zima i dolazi do novog povećanja potrošnje energije. Energetska nezavisnost je privilegija malog broja zemalja. Srbija na tom putu, u skladu sa svojim kapacitetima, pravi krupne korake. Ipak, trend inflacije treba očekivati i država će morati da preduzme velike ekonomske intervencije.
Dobri odnosi Srbije i Rusije znače i bolju cijenu energenata. Srbija je do sada svojim ugledom i prijateljskim odnosima dve zemlje uspevala da ima prednosti u energetskim pitanjima. Trenutno ne postoje alternative za druge vrste proizvodnje energije. Ukoliko se postigne dogovor i razumijevanje Moskve za potrebe Srbije, efekti krize će biti ublaženi, što će rezultirati daljim ekonomskim razvojem.
