Izložba slika monahinje Marije Antić, iz ciklusa „Sveti novomučenici jasenovački u svetlosti Vaskrsenja“, otvorena je večeras u RTS klubu u Beogradu. Izložbu su organizirali Muzej žrtava genocida, Eparhija pakračko-slavonske Srpske pravoslavne crkve i Radio-televizija Srbije. U sklopu otvaranja, održan je razgovor o nedavno objavljenoj naučnoj monografiji Jelene Erdeljan „Monahinja Marija: Slike monahinje Marije – Sveti novomučenici jasenovački u svetlosti Vaskrsenja“, u izdanju Muzeja žrtava genocida. Na izložbi su prikazane 26 slika inspirirane zločinima u koncentracionom logoru Jasenovac tijekom Drugog svjetskog rata.
Episkop pakračko-slavonski Jovan Ćulibrk je podsjetio na događaje iz logora Jasenovac, gdje su ustaše 21. travnja 1945. pogubile sve žene, a sutradan je posljednja grupa logoraša krenula u proboj koji je štitio Mile Ristić popevši se na stražarski toranj. Ristić se ubio nekoliko dana nakon Titove smrti 1980. godine, a isto je učinio i pisac Branko Ćopić, koji je u svom djelu „Bašta sljezove boje“ prvi put spomenuo Jasenovac. Sestra Marija, ekolog po struci, po dolasku u manastir Rođenja Svetog Jovana Krstitelja u Jasenovcu počela je stvarati slike inspirirane stradanjem u logoru Jasenovac.
Programski direktor Muzeja žrtava genocida, Nikola Radosavljević, istaknuo je da je knjiga Jelene Erdeljan već postigla uspjeh, a radovi monahinje Marije nisu obične slike, već duboko emotivna svjedočanstva stvorena na temelju originalnih dokumenata o stradanju srpskog naroda u logoru Jasenovac. Erdeljan je pohvalila slike monahinje Marije kao predivne, iako govore o strašnim događajima, te ih je opisala kao put prema iscjeljenju rane koja je bolna i duboka. Monahinja Marija svakodnevno obilazi spomen-područje Jasenovac, a Erdeljan ističe da su njene slike bliske ikonama i da preobražavaju pejzaž smrti zahvaljujući njenom talentu. Njezina dvojezična monografija sadrži citate iz Biblije, molitve novomučenicima Jasenovca, te kao potresno svjedočanstvo o Jasenovcu kao najvećem stratištu srpskog naroda s 115 masovnih grobnica. Monahinja Marija u svojem radu miješa ikonopisačke tradicije s naivom i elementima stripa i grafike Dalekog istoka. Slike monahinje Marije imaju snažnu simboliku, kompleksno i univerzalno značenje te predstavljaju pokušaj iscjeljenja kolektivnog tijela nacije od traume.
Ukupno je otvoreno 26 slika monahinje Marije Antić, a izložba će trajati do 18. svibnja. Izložba je inspirirana zločinima u koncentracionom logoru Jasenovac tijekom Drugog svjetskog rata, te se ističe spoj ikonopisačkih tradicija s elementima stripa i grafike Dalekog istoka u radovima monahinje Marije. Ova izložba predstavlja potresno svjedočanstvo o stradanjima u logoru Jasenovac te pokušaj iscjeljenja kroz umjetnički izraz.
