Prošli mjesec bio je najtopliji januar u istoriji, saopšteno je danas iz Službe za klimatske promjene EU „Kopernik“ /C3S/. Prema podacima „Kopernika“, protekli mjesec je pretekao prethodno registrovani najtopliji januar koji je bio zabilježen 2020. godine. „Kopernik“ podatke prikuplja od 1950. godine. „Ne samo da je januar bio najtopliji u istoriji već je i u proteklom dvanaestomjesečnom periodu izmjerena temperatura veća od 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na preindustrijski period“, rekla je zamjenik direktora „Kopernika“ Samanta Burže. Američki naučnici predviđaju da postoje velike šanse da i ova godina bude mnogo toplija od protekle i da bude među pet najtoplijih u istoriji.
Služba za klimatske promjene EU „Kopernik“ /C3S/ objavila je danas da je prošli mjesec bio najtopliji januar u istoriji. Prema podacima „Kopernika“, januar 2022. nadmašio je prethodni najtopliji januar zabilježen 2020. godine. Ovo je samo još jedna potvrda dugoročnog trenda globalnog zagrijavanja planete.
„Kopernik“ prikuplja podatke o temperaturama od 1950. godine, a prema njihovim analizama, protekli mjesec nije samo oborio stari rekord, već je i u proteklom dvanaestomjesečnom periodu izmjerena temperatura bila veća od 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na preindustrijski period. Zamjenik direktora „Kopernika“ Samanta Burže istakla je da ovi podaci jasno ukazuju na ubrzanje globalnog zagrijavanja i potrebu za hitnim akcijama u borbi protiv klimatskih promjena.
Američki naučnici također su izrazili zabrinutost povodom najnovijih podataka o globalnom zagrijavanju. Prema njihovim predviđanjima, postoji velika vjerovatnoća da će ova godina biti mnogo toplija od protekle i da će se svrstati među pet najtoplijih godina u istoriji. Ovo ukazuje na to da klimatske promjene ne samo da se nastavljaju, već se i ubrzavaju, što zahtijeva odlučnije i konkretne korake u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
Ovaj trend globalnog zagrijavanja ima ozbiljne posljedice po čitav planet i sve njegove stanovnike. Klimatske promjene uzrokuju ekstremne vremenske nepogode poput snažnih oluja, poplava, suša i šumskih požara, što dovodi do gubitka života, uništavanja domova i infrastrukture te velikih ekonomskih gubitaka. Također, ove promjene utiču na životnu sredinu, ugrožavajući biljni i životinjski svijet, kao i cijeli ekosistem.
Da bismo smanjili negativne efekte globalnog zagrijavanja, nužno je poduzimanje hitnih mjera za smanjenje emisije štetnih gasova u atmosferu. Ovo uključuje prelazak na obnovljive izvore energije, smanjenje upotrebe fosilnih goriva, povećanje energetske efikasnosti te zaštitu šuma i očuvanje prirodnih staništa.
Osim toga, važno je ulagati u istraživanja i tehnološka rješenja koja će doprinijeti smanjenju zagađenja i stvaranju održivih ekonomija. Također je potrebno da politički lideri i donosioci odluka prepoznaju hitnost problema i preuzmu odgovornost za donošenje odluka koje će doprinijeti zaštiti životne sredine i budućnosti planete.
Klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva globalno djelovanje i saradnju svih država i zajednica. Svaka zemlja, bez obzira na veličinu ili ekonomski status, mora preuzeti svoj dio odgovornosti i doprinijeti zajedničkom cilju očuvanja planete za buduće generacije.
Dakle, najnoviji podaci o najtoplijem januaru u istoriji samo su još jedno upozorenje na ozbiljnost klimatskih promjena i hitnost akcije. Svijet se suočava sa značajnim izazovom, ali uz zajedničku volju i akciju, možemo promijeniti tok globalnog zagrijavanja i sačuvati planetu za buduće generacije.
