Ovog tjedna su se u New Yorku okupili mnogi ekonomisti i kreatori monetarne politike na proljetnim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda, među kojima su bili i donositelji odluka iz Europske centralne banke. Razgovori s 12 članova Upravnog vijeća Europske centralne banke otkrili su njihove stavove o izgledima kamatnih stopa i inflatornim pritiscima u eurozoni. Poruka Christine Lagarde, predsjednice ECB-a, odražavao je njezine nedavne izjave na konferencijama za tisak. Naglasila je potrebu za izgradnjom povjerenja u dezinflacijski proces te istaknula da tržišta trebaju očekivati uskoro smanjenje kamatnih stopa, osim u slučaju velikih iznenađenja.
„Samo trebamo izgraditi malo više povjerenja u ovaj dezinflacijski proces, ali ako krene prema našim očekivanjima, ako ne budemo imali velikih šokova u razvoju, idemo prema trenutku kada moramo ublažiti restriktivnu monetarnu politiku“, rekla je Lagarde za CNBC Saru Eisen. Francois Villeroy de Galhao, guverner Francuske banke, izrazio je uvjerenje da bi ECB trebala smanjiti kamatne stope u lipnju kako ne bi nanijela preveliku štetu ekonomiji eurozone, koja je prošle godine bila na rubu recesije.
„Sada postoji vrlo veliki konsenzus da je vrijeme da se uzme ovo osiguranje manje-više od onoga što bih nazvao drugim rizikom. Prvi rizik je da se reagira prerano i da se inflacija ponovno podigne, a to bi bio opasnost“, rekao je on. „Ali drugi rizik bio bi da budete iza krivulje i da platite previsoke troškove u smislu gospodarske aktivnosti i zapošljavanja.“ Joachim Nagel, predsjednik Njemačke savezne banke, izjavio je da se povećava vjerojatnost smanjenja kamatnih stopa u lipnju, uzimajući u obzir baznu inflaciju i projekcije koje ukazuju na dezinflacijski put u eurozoni.
„Vjerojatnost se povećava“ za lipanjsko smanjenje, rekao je Nagel. Dodao je da postoje upozorenja, uključujući rizik od poskupljenja nafte. „Bazna inflacija je i dalje visoka, inflacija usluga je visoka. Za lipanjski sastanak dobit ćemo naše projekcije, tako da ćemo dobiti nove prognoze, i ako bude potvrde da inflacija zaista ide na niže, i da će ostvariti svoj cilj 2025. godine, kao što sam rekao, vjerojatnost je sve veća od ovog smanjenja stope na sastanku u lipnju“, objasnio je Nagel.
Geopolitičke napetosti označene su kao potencijalna prijetnja smanjenju kamatnih stopa ove godine. Guverner Austrijske centralne banke, Robert Holzmann, istaknuo je da bi promjene na Bliskom istoku, posebice cijene nafte, mogle zahtijevati ponovno razmatranje strategije ECB-a. Mario Centeno, guverner Banke Portugala, naglasio je potrebu za promjenom ciklusa monetarne politike s obzirom na nedavno usporavanje inflacije.
Izrazio je uvjerenje da će odgovor ECB-a biti u skladu s oporavkom ekonomije eurozone. „Siguran sam da ćemo dati odgovor koji je u skladu s oporavkom ekonomije eurozone koji imamo u našoj prognozi“, rekao je Centeno te dodao da su tržišna očekivanja za lipanj „vrlo jasna“. Guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, istaknuo je neovisnost centralne banke te naglasio da će politika ECB-a biti vođena neovisno o Federalnoj rezervi SAD-a.
Gediminas Šimkus, guverner Litvanske banke, istaknuo je razlike između inflacije u SAD-u i Europi, ističući da će ECB biti centralna banka koju treba pratiti, unatoč potencijalnim globalnim negativnim učincima jačeg dolara. Ovi stavovi ukazuju na značajne rasprave među donositeljima odluka u Europskoj centralnoj banci i nagovještavaju moguće promjene u monetarnoj politici u narednom razdoblju.
