U Srbiji oko 700.000 ljudi boluje od kardio-renalnog sindroma, oboljenja srca i bubrega, što je istaknuto na panelu „Život sa kardio-renalnim sindromom 2024“ koji je održan u Beogradu. Ključna strategija u borbi protiv ove bolesti je rana dijagnostika i adekvatna terapija.
Kardio-renalni sindrom je poremećaj srca i bubrega u kojem nepravilno funkcioniranje jednog organa može utjecati na funkcioniranje drugog organa. Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, Vesna Turkulov, istaknula je važnost primarne zdravstvene zaštite u prevenciji i ranoj dijagnostici ovog sindroma.
Izazovi u dijagnostici i liječenju kardio-renalnog sindroma su brojni, a stručnjaci ističu potrebu za multidisciplinarnim pristupom u liječenju pacijenata. Pored toga, važno je educiranje pacijenata o pravilnoj prevenciji i održavanju zdravog načina života.
Na panelu su također razmatrane mogućnosti za unapređenje zdravstvenog sistema u Srbiji kako bi se poboljšala briga o pacijentima sa kardio-renalnim sindromom. Pored toga, istaknuta je potreba za većim ulaganjima u istraživanja o ovoj bolesti kako bi se pronalazila nova i efikasnija terapija.
U borbi protiv kardio-renalnog sindroma, saradnja između zdravstvenih stručnjaka, pacijenata, i organizacija je od ključne važnosti. Samo zajedničkim naporima može se unaprijediti briga o pacijentima i poboljšati njihov kvalitet života.
Učesnici panela su se složili da je edukacija stanovništva o rizičnim faktorima za kardio-renalni sindrom od presudne važnosti. Redovni preventivni pregledi, kontrola krvnog pritiska, i pravilna ishrana mogu pomoći u smanjenju rizika od obolijevanja od ove ozbiljne bolesti.
Na kraju panela, zaključeno je da je potrebno kontinuirano raditi na unapređenju svijesti o kardio-renalnom sindromu kako bi se pravovremeno dijagnosticirala i liječila ova bolest. Samo zajedničkim naporima svih aktera u zdravstvenom sistemu može se postići poboljšanje u brizi o pacijentima sa ovom bolešću.
