Svjetski dan vlažnih staništa obilježen je upozorenjem WWF-a da je svijet u posljednjih 45 godina izgubio trećinu vlažnih staništa poput bara, močvara, tresetišta i poplavnih šuma, brže nego što je izgubljena šuma. Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF ističe da je hitno potrebno obnoviti močvare, rijeke i jezera kako bi se usporilo globalno zagrijavanje, stvorila terena za prilagođavanje klimatskim promjenama i osigurala dobrobit za ljude.
„Samo tri posto ukupne zemljine površine čine vlažna staništa, a ta tri posto apsorbuje ugljendioksid koliko i sve šume na planeti zajedno. Istovremeno, oko 40 posto biljnih i životinjskih vrsta ovisi o ovim staništima“, rekao je Grab Vreljanski iz WWF Adrije.
Svijet od gubitka vlažnih staništa bilježi mnoge negativne posljedice, uključujući i smanjenje bioraznolikosti, pogoršanje kvalitete zraka i vode te povećanje rizika od poplava. WWF apelira na globalno djelovanje kako bi se zaustavio daljnji gubitak vlažnih staništa i pokrenulo njihovo obnavljanje.
„Vlažna staništa igraju ključnu ulogu u očuvanju biljnih i životinjskih vrsta, regulaciji vodnih tokova i skladištenju ugljendioksida. Njihovo očuvanje je od suštinskog značaja za očuvanje naše planete“, istakla je organizacija.
Nažalost, brojne ljudske aktivnosti, uključujući urbanizaciju, prekomjerni ribolov i zagađenje vode, uzrokuju uništavanje ovih staništa. WWF apelira na sve države i organizacije da zajedničkim naporima zaustave daljnje uništavanje vlažnih staništa i pokrenu njihovo obnavljanje.
WWF naglašava važnost vlažnih staništa u globalnim klimatskim promjenama te ističe da je njihovo očuvanje ključno za stvaranje otpornijih i prilagodljivih ekosistema. Obnova vlažnih staništa može imati značajan uticaj na usporavanje globalnog zagrijavanja te može pružiti dodatnu zaštitu od prirodnih katastrofa poput poplava.
Iz WWF-a ističu da je svako pojedinačno djelovanje od suštinskog značaja za očuvanje vlažnih staništa te pozivaju sve građane da se pridruže globalnom pokretu zaštite prirodne sredine.
Na regionalnom nivou, lokalne vlasti i organizacije već su pokrenule niz inicijativa za obnavljanje vlažnih staništa. U Republici Hrvatskoj, posebno su značajni projekti obnove močvarnih područja duž rijeke Save i Dunava, koji su od velikog značaja za bioraznolikost i očuvanje prirode.
U Bosni i Hercegovini, organizacije za zaštitu prirode također provode aktivnosti obnove močvarnih područja, s ciljem očuvanja biljnih i životinjskih vrsta te smanjenja rizika od poplava.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode apelira na globalni angažman u očuvanju vlažnih staništa te ističe da je njihovo očuvanje od ključnog značaja za budućnost planete Zemlje. Kroz zajedničke napore, moguće je zaustaviti daljnje uništavanje ovih staništa te pokrenuti njihovo obnavljanje i očuvanje za buduće generacije.
