Prastjenta nalazište u Baltičkom moru
Prastjenta zid otkriven netko od njemački obali Baltičkog mora i možda je najstarija poznata čovjekova megastruktura u Europi, rekli su stručnjaci s Instituta Leibniz za istraživanje Baltičkog mora.
Zid koji se proteže gotovo kilometar duž morskoga dna u Mecklenburg-Zaljevu primijećen je slučajno kada su znanstvenici upravljali sonarnim sustavom s istraživačkog broda oko 10 kilometara od obale. Pažljiv pregled strukture nazvane Blinkerval otkrio je oko 1.400 manjih komada kamena koji povezuju gotovo 300 većih komada, koji bi bili preteški da ih ljudi nose u cjelini, piše Guardian, prenosi Tanjug.
Iako je svrha zida teško utvrditi, znanstvenici smatraju da je njegova svrha bila da pomogne lovcima u potrazi za stadima irvasa, a da bi drugi zid, koji se eventualno protezao uz Blinkerval, mogao biti zatrpan u sedimentima na morskom dnu.
Ako je zid bio prastara lovačka staza, vjerojatno je izgrađen prije više od 10.000 godina, a potopljen je zbog porasta razine mora prije oko 8.500 godina, kažu istraživači. Navode da Blinkerval spada među najstarije poznate primjere lovačke arhitekture na svijetu i da je potencijalno najstarija megastruktura koju je napravio čovjek u Europi.
Stručnjaci planiraju detaljnije istraživanje zida kako bi bolje razumjeli njegovu svrhu, kao i da bi identificirali bilo kakve oblike umjetnosti ili artefakte koji bi mogli biti povezani sa megastrukturom.
Ovo otkriće je značajno jer pruža nove uvide u način života prastanovnika ovog područja u doba kamenog doba, njihove tehnologije građenja i načina na koji su koristili morsko okruženje za svoje svakodnevne aktivnosti.
Baltičko more i njegova obala već su dugo poznati kao bogata arheološka nalazišta, a ovo novo otkriće samo dodatno potvrđuje važnost ove regije za proučavanje prapovijesti.
Osim toga, znanstvenici se nadaju da će ovo otkriće potaknuti daljnja istraživanja i možda dovesti do novih otkrića koja će nam pomoći da bolje razumijemo prapovijesna vremena i kulture na ovom području.
Istraživački tim također planira koristiti najsuvremenije tehnologije za istraživanje zida kako bi dobili što više informacija o njegovoj strukturi, građi i mogućim artefaktima koji bi mogli biti povezani s njim.
Ovo novo otkriće također govori o tome kako moderna tehnologija može biti od pomoći u otkrivanju drevnih tajni i kako interdisciplinarni pristup istraživanjima može donijeti iznenađujuće rezultate.
Kao jedan od najstarijih poznatih primjera ljudske arhitekture u Europi, ovo otkriće će sigurno privući pažnju svjetske znanstvene zajednice i potaknuti nova istraživanja i teorije o prapovijesti ovog područja.
Zid Blinkerval je sada privukao pažnju znanstvenika iz cijelog svijeta, a očekuje se da će daljnja istraživanja ove megastrukture pružiti nove uvide u kulturu i način života prastanovnika ovog područja prije deset tisuća godina.
Ovo otkriće je potvrdilo važnost Baltičkog mora kao područja bogatog arheološkim nalazištima i moglo bi otvoriti nova poglavlja u proučavanju prapovijesti Europe. Očekuje se da će istraživači uskoro započeti s detaljnim istraživanjima Blinkervala, a novi ulasci u more mogli bi otkriti još neka iznenađenja koja će nam pomoći da bolje razumijemo naše pradavne korijene.
